• Zabrana izvoza
  • 01.04.2022. 17:00

Zemljama u regionu potrebne žitarice iz Srbije?

Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Sjeverna Makedonija uvoze veće ili manje količine osnovnih žitarica i namirnica čiji je izvoz Vlada Srbije nedavno zabranila.

Zemljama u regionu potrebne žitarice iz Srbije?
Foto: Depositphotos/kiriak09 Author kiriak09

Pošto pšenice, kukuruza, brašna i ulja Srbija više nego dovoljno za sopstvene potrebe, Vlada te zemlje je dozvolila izvoz ranije ugovorenih količina u Albaniju. Prema najavama nadležnih, ni ostale zemlje Zapadnog Balkana ne treba da brinu, jer će i za njih biti dovoljno hrane, piše RTS.

"Godišnje potrebe Makedonije su oko 330.000 tona pšenice. Tokom prošle godine iz Srbije smo uvezli oko 65.000 tona pšenice i oko 54.000 tona kukuruza. Potrebe za brašnom su 160.000 tona, a u 2021. godini od Srbije smo kupili oko 35.000 tona", kaže potpredsjednik Privredne komore Sjeverne Makedonije Goran Georgievski.

BiH prije sedam dana tražila žitarice iz Srbije - odgovora još nema

Bosna i Hercegovina godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1.330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavljaju upravo u Srbiji, pa ih ohrabruju najave da će za region biti dovoljno hrane, uprkos zabrani izvoza.

Crna Gora je tokom 2021. iz Srbije uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 253 miliona eura, što je 42 posto ukupnog uvoza. Čak 80 procenata žitarica i mlinarskih proizvoda i 70 posto ulja na crnogorsko tržište stiže iz Srbije.

Hrvatska proizvodi više žitarica nego što troši, pa je i sama izvoznik. Prošle godine ta članica Evropske unije uvezla je iz Srbije oko 12.000 tona kukuruza, 6.000 tone pšenice i 4.500 tona brašna što, kako kažu, nisu velike količine.

Potrebno isprazniti silose

Pšenica je jesenas u Srbiji posijana na oko 630.000 hektara, a poljoprivrednici će u naredih mjesec dana sijati proljetne kulture na oko dva miliona hektara, od kojih će polovinu zauzeti kukuruz. Kako pišu Večernje novosti, kada nema izvoza, na domaćem tržištu se stvaraju viškovi, a njihova cijena pada. Domaće tržište je moglo da se sačuva i da je država povećala kupovinu za Robne rezerve Srbije, složni su ratari.

"Sada bi trebalo da bude najintenzivniji izvoz, jer idu barže i cijena je najbolja u martu, aprilu i maju. Uz to, dodatni problem je taj što nemamo mnogo vremena do nove sjetve. Potrebno je isprazniti silose, a ako se to bude 'nasilno' radilo, pitanje je kakva će biti cijena", rekao je sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Aleksandar Bogunović.


Autorica

Julijana Nešić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo