Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zabrana izvoza
  • 01.04.2022. 17:00

Zemljama u regionu potrebne žitarice iz Srbije?

Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Sjeverna Makedonija uvoze veće ili manje količine osnovnih žitarica i namirnica čiji je izvoz Vlada Srbije nedavno zabranila.

Foto: Depositphotos/kiriak09 Author kiriak09
  • 116
  • 31
  • 0

Pošto pšenice, kukuruza, brašna i ulja Srbija više nego dovoljno za sopstvene potrebe, Vlada te zemlje je dozvolila izvoz ranije ugovorenih količina u Albaniju. Prema najavama nadležnih, ni ostale zemlje Zapadnog Balkana ne treba da brinu, jer će i za njih biti dovoljno hrane, piše RTS.

"Godišnje potrebe Makedonije su oko 330.000 tona pšenice. Tokom prošle godine iz Srbije smo uvezli oko 65.000 tona pšenice i oko 54.000 tona kukuruza. Potrebe za brašnom su 160.000 tona, a u 2021. godini od Srbije smo kupili oko 35.000 tona", kaže potpredsjednik Privredne komore Sjeverne Makedonije Goran Georgievski.

BiH prije sedam dana tražila žitarice iz Srbije - odgovora još nema

Bosna i Hercegovina godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1.330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavljaju upravo u Srbiji, pa ih ohrabruju najave da će za region biti dovoljno hrane, uprkos zabrani izvoza.

Crna Gora je tokom 2021. iz Srbije uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 253 miliona eura, što je 42 posto ukupnog uvoza. Čak 80 procenata žitarica i mlinarskih proizvoda i 70 posto ulja na crnogorsko tržište stiže iz Srbije.

Hrvatska proizvodi više žitarica nego što troši, pa je i sama izvoznik. Prošle godine ta članica Evropske unije uvezla je iz Srbije oko 12.000 tona kukuruza, 6.000 tone pšenice i 4.500 tona brašna što, kako kažu, nisu velike količine.

Potrebno isprazniti silose

Pšenica je jesenas u Srbiji posijana na oko 630.000 hektara, a poljoprivrednici će u naredih mjesec dana sijati proljetne kulture na oko dva miliona hektara, od kojih će polovinu zauzeti kukuruz. Kako pišu Večernje novosti, kada nema izvoza, na domaćem tržištu se stvaraju viškovi, a njihova cijena pada. Domaće tržište je moglo da se sačuva i da je država povećala kupovinu za Robne rezerve Srbije, složni su ratari.

"Sada bi trebalo da bude najintenzivniji izvoz, jer idu barže i cijena je najbolja u martu, aprilu i maju. Uz to, dodatni problem je taj što nemamo mnogo vremena do nove sjetve. Potrebno je isprazniti silose, a ako se to bude 'nasilno' radilo, pitanje je kakva će biti cijena", rekao je sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Aleksandar Bogunović.


Tagovi

Zabrana izvoza Izvoz brašna Izvoz kukuruza Izvoz pšenice Izvoz suncokretovog ulja Aleksandar Bogunović Goran Georgievski


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...