Započela rasprava o reformi ZPP-a, moguće i kašnjenje isplata poljoprivrednicima?

Želimo da Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) bude dostojna svoga naziva. Zadatak joj je opskrbljivati hranom pola milijarde stanovnika EU i očuvati ruralni prostor, naglasak je sa sjednice Odbora Evropskog parlamenta za poljoprivredu s jednog od prvih rešetanja prijedloga novog ZPP-a kojeg je na početku ljeta u proceduru ubacila Evropska komisija. Iznesena mišljenja i ideje naznaka su kojim će se smjerom kretati rasprava o ZPP u tijelima EU i u državama - članicama.

Bitan je stav da ZPP mora ostati zajednička i hraniti Evropu. Zgodan indikator značaja reforme: da li promijeniti ime pa umjesto Zajedničke poljoprivredne politike imati Zajedničku poljoprivrednu i prehrambenu politiku, pogotovo imajući u  vidu procjene UN-ove agencije za hranu da će se do sredine stoljeća na globalnoj razini potrebe za hranom udvostručiti? Rasprava je već krenula, EP se nada da će do kraja svog mandata dogodine obaviti dio posla i donijeti prve značajnije odluke, no nitko ne krije da bi rasprava mogla potrajati mnogo, mnogo duže i doslovno, završiti u zadnji tren. Riječ je o ZPP za razdoblje od 2021 – 2027. godine. 

Poljoprivreda mora biti održiva i konkurentna

Naglasci iz diskusije izgledaju ovako: Kako definirati poljoprivrednika, na koji način smanjiti količinu administriranja, pogotovo što države članice na postojeće propise dodaju sloj nacionalnih. Zašto je toliko strašno mijenjati uvjetovanost visine potpora s veličine posjeda na veličinu prihoda? Obaveza je zajednice učiniti sve da podrži svoju poljoprivredu u nastojanjima da bude održiva i konkurentna, uključujući i snažniji istup na svjetskom tržištu. Neke parlamentarce brine što nisu dovoljno uzete u obzir specifičnosti pojedinih članica posebno kada je riječ o financijskim instrumentima ali i nekim posebitostima, poput ozelenjavanja sektora. Postoji li opasnost da novi ZPP erodira dosege u ekologiji postignute u nekim članicama ili njihovim regijama?

Budućnost ZPP-a u potencijalnom problemu: strateško planiranje poljoprivrede vraća se državama članicama

Nadalje, bitna je i dobra politika na regionalnoj, ne samo na državnoj razini. Novac za ZPP ne smijemo namijeniti bilo čemu drugome što nije poljoprivredna politika. Pitanje je je li ispravno govoriti o zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a istovremeno davati posve slobodne ruke članicama?

Osnažiti provedbu ZPP-a

Kvantitativni rezultati moraju biti uključeni. Predloženo smanjenje fonda za ruralni razvoj na 28 (s 38) posto neće ići u korist namjerama oživljavanja sela i podmlađivanja sektora. Obzirom na značaj poljoprivrede nije dobro ni predloženo snižavanje izdvojenih sredstava. Neki istupi sugeriraju Zajedničku poljoprivrednu politiku orijentiranu isključivo na rezultate.

Posao još nije gotov, čak ni ovaj pripremni, usprkos intenzivnoj komunikaciji Evropske komisije s državama članicama i mnoštvom institucija uključenih u proces. Jer, kažu ljudi iz EK, tek moramo utvrditi brojčane ciljeve, izračunati koliko to znači članicama. Godišnje su analize potrebne za provjeru jesmo li na pravome putu, a ne kao višak administriranja.

Predložen je popis dokazanih uspješnih praksi u članicama – što je uvijek davalo dobre rezultate - kako bi se i tim pripomoglo ostvarivanju nacionalnih strateških planova. Nema iluzija da će planiranje svugdje ići glatko i dobro i brzo. Nisu sve države - članice kapacitirane primjereno artikulirati svoje planove za budućnost. Moglo bi stoga biti i kašnjenja isplata poljoprivrednicima. Izgleda da će procedura tražiti neka dodatna pravila (procjena Evropske komisije) želi li se posao završiti na vrijeme.

I, zaključak: Zajedička poljoprivredna politika je, bez obzira na sve primjedbe, puno bolja nego što o njoj svi misle, sve bi zemlje svojim poljoprivredama izdvajale manje sredstava da nije ZPP. Rasprava se nastavlja.