Zaostao je onaj ko vola nije zamijenio traktorom: Isti je princip i sa korištenjem AI-a

U okviru Međunarodne konferencije povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane u Mostaru održana je panel rasprava pod nazivom "Algoritmi na tanjiru: Umjetna inteligencija i IT u službi sigurnosti hrane", koja je otvorila jedno od najaktuelnijih pitanja savremenog prehrambenog sistema - kako digitalne tehnologije i umjetna inteligencija (AI) mijenjaju način na koji proizvodimo, kontrolišemo i razumijemo hranu.

Uvodno je naglašeno da se u istoj godini simbolično preklapaju dva jubileja - 20 godina rada Agencije za sigurnost hrane BiH i 50 godina od prvih teorijskih razmatranja umjetne inteligencije kao koncepta, koji se u literaturi veže još za 1956. godinu. Time je i otvorena šira tema panela - AI više nije budućnost, nego infrastruktura koja već oblikuje svakodnevne procese u zdravlju, prehrani i kontroli rizika.

Panel je moderirao Dalibor Vidačak iz Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, a u diskusiji su učestvovali Didier Verloo iz Evropske agencije za sigurnost hrane, dr. sc. Krešimir Rakić sa Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike Univerziteta u Mostaru, Ivica Sivrić iz Asocijacije za ekonomski razvoj REDAH, te IT stručnjak Amar Vuković, jedan od kreatora platforme FarmLab.

Od eksperimenta do operativnog sistema

Predstavnik Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Didier Verloo pojasnio je kako se umjetna inteligencija već godinama postepeno uvodi u sisteme procjene rizika u Evropskoj uniji. Prema njegovim riječima, još od ranih 2000-ih, a posebno nakon 2012. godine, sve je više pažnje posvećeno njenoj primjeni u upravljanju ogromnim količinama naučnih dokaza.

"EFSA ne stvara podatke. To je agencija koja zapravo 'guta' podatke koji pristižu sa svih strana - od država članica, podnosilaca zahtjeva, kao i podatke dostupne u literaturi, te ih obrađuje kako bi pružila odgovor tijelu nadležnom za upravljanje rizikom", pojasnio je Verloo, dodajući da je upravo tu umjetna inteligencija pokazala značajnom za ubrzavanje i standardizaciju procesa.

Istakao je i da se AI u njihovom radu koristi za automatsku procjenu kvaliteta naučnih studija, kao i za ekstrakciju ključnih informacija iz velikih dokumenata, čime se značajno smanjuje vrijeme koje stručnjaci troše na administrativnu obradu podataka.

Međutim, naglasio je i dva ključna izazova - dostupnost podataka u upotrebljivom digitalnom formatu i činjenicu da je veliki dio informacija i dalje u PDF, e-mail ili čak papirnoj formi. "Digitalizacija nije završena, ona je preduslov svega", poručio je.

Novi inženjeri umjetne inteligencije

Dr. sc. Krešimir Rakić istakao je da umjetna inteligencija nije novi fenomen, već polje koje se razvija već sedam decenija, ali da je tek u posljednjim godinama došlo do njenog snažnog prodora u praksu. Posebno je naglasio da Univerzitet u Mostaru uskoro dobija prve diplomirane inženjere primjene umjetne inteligencije, koji bi, kako je rekao, trebali značajno unaprijediti procese u industriji i javnim sistemima.

Rakić je naglasio i važnost povezivanja studenata sa realnim problemima iz industrije, gdje se završni radovi i praktična nastava direktno oslanjaju na konkretne potrebe kompanija i institucija. Takav model, prema njegovim riječima, omogućava da se razvijaju rješenja koja odmah imaju primjenu.

"Vrlo često svojim studentima kažem, kad je došao traktor onda su oni koji su imali plug, ako nisu koristili traktor, zaostali", naveo je Rakić, poredeći razvoj umjetne inteligencije s pojavom traktora u poljoprivredi. Naglasio je da je svaka tehnološka revolucija ugasila dio poslova, ali istovremeno otvorila nove mogućnosti.

Digitalna transformacija u poljoprivredi

Govoreći o stanju digitalne transformacije u domaćoj poljoprivredi, posebno kod malih proizvođača, direktor REDAH-a, Ivica Sivrić je napomenuo kako je promjena sporija, prije svega zbog strukture gazdinstava i nedostatka informacija.

"Nije problem samo u tehnologiji, nego u razumijevanju i pristupu informacijama", naglasio je Sivrić, dodajući da su mali proizvođači često izvan digitalnih tokova zbog nedostatka podrške.

REDAH je, kako je pojasnio, kroz različite projekte razvijao digitalnu infrastrukturu poput meteoroloških stanica i platforme Agrolife, koje omogućavaju preciznije praćenje vremenskih uslova, bolesti i rizika u proizvodnji. Ove tehnologije, prema njegovim riječima, imaju dvostruki efekat - smanjuju troškove proizvodnje i istovremeno doprinose zaštiti zemljišta i voda kroz racionalniju upotrebu pesticida.

Sivrić je također naglasio da je u toku širenje mreže meteoroloških stanica, koje će u narednom periodu obuhvatiti oko 80 lokacija, te razvoj digitalne "online pijace" koja bi trebala povezati proizvođače i kupce bez posrednika.

Slučaj mljekarske industrije

Prema mišljenju IT stručnjaka, Amara Vukovića, mljekarski sektor trenutno je jedan od najaktivnijih pokretača digitalne transformacije u BiH. Govoreći o platformi FarmLab, naveo je kako je inicijalna ideja o jednostavnoj digitalnoj evidenciji rezultata brzo evoluirala u kompleksan sistem koji omogućava analizu kvaliteta mlijeka, poređenje geografskih i okolišnih faktora te brzu dostupnost podataka institucijama i proizvođačima.

Posebno je naglasio da digitalni sistemi danas omogućavaju da se u vrlo kratkom vremenu dobije uvid u kvalitet proizvodnje na terenu, što ranije nije bilo moguće.

"Nedavno sam imao priliku da gledam reportažu o farmeru blizini Sanskog Mosta koji ima farmu u blizini rudnika. I hajde rekoh da proverim tog farmera, da mu vidim rezultate. Farmer je sumnjao da će mu rezultati da biti lošiji, međutim taj čovjek je stvarno imao besprijekorne rezultate. To je samo jedan pokazatelj koliko mi brzo zapravo možemo doći do rezultata", rekao je Vuković.

Rezultati su sada, dodaje, na dohvat ruke sa FarmLab platformom. Doslovno svaka institucija u Bosni i Hercegovini sa bilo kojeg nivoa može da jednim klikom provjeri bilo kojeg proizvođača u bilo kojem trenutku.

Strah od tehnologije i realnost tržišta rada

U dijelu rasprave koji se odnosio na utjecaj umjetne inteligencije na zapošljavanje, učesnici su se složili da AI neće zamijeniti ljude, ali hoće promijeniti strukturu poslova. Verloo je dodatno naglasio da ključni rizik nije sama tehnologija, nego nedostatak AI pismenosti. "Neće vas zamijeniti umjetna inteligencija, nego neko ko je zna koristiti", poručio je.

U završnim porukama panela naglašeno je da se umjetna inteligencija u sigurnosti hrane već nalazi u aktivnoj primjeni, ali da njen učinak zavisi od tri faktora: kvaliteta podataka, validiranih alata i digitalne pismenosti.

Zaključeno je da AI mora ostati alat u rukama čovjeka, a ne zamjena za ljudsku odgovornost. U konačnici, kako je rečeno, nijedan algoritam ne može preuzeti odgovornost za odluke - ona ostaje isključivo ljudska.

^{*Naslovna fotografija: Slaven Marinčić/FSA/Shutterstock/Anton Havelaar}