Yara: Odsijecanje Rusije iz prehrambenih lanaca može imati značajne društvene posljedice

Globalne zalihe hrane su ugrožene ruskom invazijom na Ukrajinu, a međunarodna zajednica treba da smanji svoju ovisnost o ruskim sirovinama za poljoprivredu, stoji u saopštenju norveškog proizvođača đubriva Yara International, a kojega potpisuje Svein Tore Holsether, predsjednik i izvršni direktor te kompanije. Ondje su zabrinuti zbog čitave situacije, tim više što su izravno pogođeni sukobom zbog svojih zaposlenika koji se nalaze u ratnoj zoni, ali i zbog projektila koji je pogodio poslovnu zgradu Yare u Kijevu. 

Yara office in Kyiv hit, all employees accounted for. We condemn the Russian government's illegal military action. May this war come to and end - may Ukraine continue as an independent, free and democratic nationhttps://t.co/kxOTuQlLuB

— Svein Tore Holsether (@stholsether) February 28, 2022

Nadalje ističu da su Ukrajina i Rusija, glavni izvoznici osnovnih svjetskih prehrambenih proizvoda, sa oko 29 posto izvoza pšenice, 19 posto zaliha kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja. Kompanija je navela da ukupno 25 posto evropskih zaliha ključnih biljnih hraniva, azota, kalija i fosfora, dolazi iz Rusije, a ova zemlja izvozi hranive materije za usjeve, kao i prirodni gas, koji je ključan za proizvodnju đubriva na bazi azota.

Nema kratkoročnih alternativa

"S obzirom da su geopolitički uslovi van ravnoteže, najveći izvori sirovina za evropsku proizvodnju hrane su podložni ograničenjima i nema kratkoročnih alternativa", navodi Yara u saopštenju. Ova kompanija je veliki kupac sirovina, kao što su fosfor i kalij, iz Rusije koja snabdijeva evropske fabrike azotnih đubriva prirodnim gasom .

Istaknuli su i da je David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP), izjavio da će rat u Ukrajini imati dramatičan utjecaj na sposobnost organizacije da dopre do 120 miliona ljudi kojima je neophodna hrana. On je na svom Twitteru objavio da će troškovi hrane, goriva i transporta izuzetno porasti.

Just when you thought it could not get any worse: War in #Ukraine. This will have a dramatic impact on our ability to reach the 120M people we feed, inc. 8M in #Yemen who ALREADY get just half rations.

Now, food, fuel & shipping costs will skyrocket. An absolute catastrophe. pic.twitter.com/zTayAnAeqp

— David Beasley (@WFPChief) February 24, 2022

Fjučersi na pšenicu porasli su posljednjih dana zbog zabrinutosti vezane za novonastalu situaciju koja će nastaviti da ometa isporuke žitarica iz crnomorskog regiona. Ukrajina je jedna od vodećih svjetskih sila kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja i druga po veličini u svijetu u pogledu žitarica. Sukob može biti presudan faktor za ovogodišnju proizvodnju, kako za đubrenje ozimih usjeva tako i za sjetvu jarih.

Ukrajinska poljoprivreda: Šta će se dogoditi ako izostane proljetna sjetva?

S druge strane, Rusija ima ogromne resurse u pogledu hrane, ali i rezerve prirodnog gasa koji je neophodan u proizvodnji azota. Iz ove zemlje potiče 40 posto evropskog snabdijevanja gasa.

Čeka nas svijet gladi? 

No, u Yari naglašavaju da su trenutno geopolitički uslovi van ravnoteže te da najveći izvori sirovina za evropsku proizvodnju hrane podliježu ograničenjima te ponavljaju da kratkoročnih alternativa nema.

"Jedna od potencijalnih posljedica je da samo najprivilegiraniji dio svjetske populacije ima pristup dovoljnoj količini hrane. Svijet s nestabilnom opskrbom hranom je svijet gladi, povećane smrtnosti, oružanih sukoba, migracija, nemira i destabiliziranih društava koji mogu dodatno ubrzati geopolitičke tenzije", upozoravaju te dodaju da je ključno da se međunarodna zajednica udruži i radi na osiguravanju svjetske proizvodnje hrane i smanjenju ovisnosti o Rusiji.

"Ovo je teška dilema između nastavka nabave iz Rusije na kratkoročnoj osnovi ili njezinog odsijecanja iz međunarodnih prehrambenih lanaca. Posljednja opcija može imati značajne društvene posljedice", tvrde uz zaključak kako ova razmatranja ne trebaju uzeti u obzir pojedinačne tvrtke, nego nacionalna i međunarodna tijela.