Vremensku prognozu čitaju iz svinjske slezene

Prava zima s obilnim padavinama stiže nam tek polovinom januara, a snijeg koji pada ovih dana samo je uvertira u nepogode koje tek slijede, tvrde u zlatarskom kraju u jugozapadnoj Srbiji, na osnovu pojava u prirodi. A u svinjskoj slezeni je, kažu, zapisana preciznija vremenska prognoza nego u izvještajima meteorologa.

Na osnovu prognoze plan za sljedeću godinu

Svinjokolj u Novoj Varoši i drugim dijelovim jugozapadne Srbije iščekuju se zbog toga sa puno većim nestrpljenjem, nego emisije o vremenskim prilikama na televizijskim stanicama. Uz zalogaj svježeg mesa tek ispečenog na žaru, čvarke i čašicu domaće rakije tumače se oblik i izgled svinjske slezene i na osnovu toga se planiraju prvi poljski radovi u narednoj godini. 
            
"Godinama se bavim mesarskim poslom i do sada nije bilo omaške u vremenskoj prognozi koju 'saopšti' svinjska slezena. Ko ne vjeruje, nek' prati", kategoričan je Mićo Marjanović iz Seništa na padinama Murtenice. 

Sve do pravoslavnog Božića uobičajene vremenske prilike

A jesenas je puno posla i za kasapine i za seoske meteorologe. Sezona svinjokolja počela je rano, jer su mnogi žurili da sve pripreme prije mladine (mladog Mjeseca), koja je trajala od 7. do 15. novembra. Kažu, meso od živinčeta koje se kolje tokom mladih dana sporo se suši i propada, a mast hoće da užegne. 

"Do sada sam ispršutio oko 30 svinja i sve su svinjske slezene bile istog oblika. U njima lijepo piše da će sve do pravoslavnog Božića vladati uobičajene vremenske prilike za ovo doba godine. Obilnog snijega u pravom smislu te riječi biće tek u drugoj polovini januara, kao i u periodu od kraja februara do polovine marta. S tim će se i završiti ova zima", kaže kasapin Goran Dulanović iz Draževića. 

Pročitati zapisano nije lako

"Pročitati" zapisano na svinjskoj slezeni nije međutim ni malo lako, mada tako izgleda. Zbog toga su oni koji to umiju "na dobrom glasu" i rado viđeni gosti na seoskim svetkovinama. 
             
"Svinjska slezena mijenja oblik svake godine, u zavisnosti od vremenskih prilika koje najavljuje. Da bi se pravilno protumačili znaci, potrebno je da se sredina slezene podijeli na šest jednakih dužnih dijelova, jer zima u zlatarskom kraju traje šest mjeseci, od 1. novembra do 1. maja. Tamo gdje je najdeblja, u tom mjesecu će biti najveći mrazevi, a gdje je najšira biće najviše padavina", kaže Dulanović.

Snijeg znao padati i u junu

Kronike bilježe da snijeg u novovaroškom kraju nije padao jedino u julu i augustu. Znao je padati i u junu mjesecu, a prije tri godine je 16. maja osvanuo bijeli pokrivač debljine pola metra i uništio zasade tek iscvalog voća. Da li će uskoro padati, mještani se "informišu"  i prema pojavi slane.

"Narodno iskustvo kaže da slana nikada ne može biti starija od snijega. A kada Rasničko polje prema Uvcu osvane u bijelom od slane, to je siguran znak da će ga ubrzo prekriti i snijeg", kaže Milan Janković iz Draglice.

Stoljetno iskustvo predaka

U poštapalici "Sačuvaj me Bože vedrog Božića i oblačnog Đurđevdana", koja se ovdje koristi, uvijek tokom razgovara o vremenskim prilikama, sabrano je kažu mještani stoljetno iskustvo predaka. Da bi opstali u planinskim vrletima sa surovom klimom, mještani su naučili da čitaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu i da na osnovu njih određujuju dane pogodne za sjetvu, kosidbu i žetvu. Tako su i razvili nekoliko načina za dugoročnu vremensku prognozu, a jedna od njih je i na osnovu vremenskih prilika između dva Božića, katoličkog i pravoslavnog.
             
"Između dva Božića je 12 dana, a svaki dan u prognozi je jedan mjesec u godini. Vremenske prilike u januaru prognoziraju se na osnovu toga kakvo je vrijeme 25. decembra, mjesec februar je 26. decembar i tako redom do Badnjeg dana, koji je prognoza za decembar. Na žalost ova vremenska prognoza je prema mojoj računici, sve manje pouzdana. Umjesto četiri, posljednih godina imamo svega dva godišnja doba i iz zime direktno ulazimo u ljeto, što je vjerovatno jedan od razloga", kaže mještanin Jovan Marjanović. 

Svoj način tumačenja prirodnih pojava imaju i voćari iz sela u pitomoj limskoj dolini. Ovdje je posljednih godina zasađeno skoro 500 hektara maline, a dobro rađa i drugo voće. Najviše seuzgaja šljiva, od koje se peče kvalitetna rakija za prodaju.               

"Dobro će roditi voće u voćnjacima koje od Nikoljdana do Badnjeg dana 'pritisne' magla, a inje je tokom cijelog dana na granama. Međutim, na onim parcelama koje su pod maglom i na Božić 7. januara, grad će te godine, kako se vjeruje, uništiti ljetinu", zaključuje Radovan S. Glavonjić iz Bistrice.