Višestruka šteta: Paljenje strništa najlošiji je mogući odabir

Završena je žetva ječma i pšenice, a obilaskom terena, savjetodavci iz Posavine javljaju kako je uočeno da neki od poljoprivrednih proizvođača spaljuju strništa. S tim u vezi, napominju da je spaljivanje žetvenih ostataka najlošiji je mogući odabir.

Naime, paljenjem žetvenih ostataka ugrožava se mikroflora i fauna u dijelu oraničnog sloja te se tako gubi potencijalna organska masa (5 do 7 tona organske mase po hektaru).

"Paljenjem strništa se stvaraju visoke temperature, koje ubijaju i uništavaju korisne mikroorganizme u zemljištu. U ovom slučaju stradaju i kišne gliste, kao i druge životinje koje su veoma bitne za stvaranje humusa", kažu iz Ministarstva poljoprivrede PK.

Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je zaoravanje biljnih ostataka, odnosno da obave prašenje strništa. Time se poboljšava vodni režim zemljišta. Stvara se rastresit sloj na površini oranice, a on sprječava isparavanje vlage.

"Dokazano je da plodna oranica na kojoj je obavljeno prašenje strnište ima čak za 2- 2,5 posto više vlage od oranice na kojoj nije obavljeno zaoravanje žetvenih ostataka", napominju.

Stoga, apeliraju na poljoprivredne proizvođače da ne pribjegavaju paljenju slame i strništa zato što ono ne donosi ništa korisno, a može dovesti do ugrožavanja i uništavanja drugih ratarskih kultura, voćnjaka, trajnih nasada, šume i prometnica vatrom, dimom i vrućim zrakom.