Prema podacima najnovijih istraživanja, cijela populacija nekih biljaka i gljiva iskorijenjena je u pojedinim dijelovima svijeta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom.
Više od 50% svjetskog stanovništva zavisi od riže, kukuruza i pšenice, a samo 15 biljaka daje 90% svih kalorija, pokazali su najnoviji podaci britanskog Kraljevskog botaničkog vrta u Kewu. Osim toga, oko 40% od ukupno pola miliona biljnih vrsta i gljiva u opasnosti je od izumiranja.
Izvještaj o stanju biljaka i gljiva za 2020. godinu koji se temelji na radu 210 naučnika iz 42 zemlje pokazuje porast izumiranja od čak 20% u odnosu na 2016. kada je napravljena prva procjena.
"Uprkos hitnosti, napredak u sprječavanju gubitaka biološke raznolikosti u posljednjoj deceniji nije uspio. Žalosno je da nijedan od 20 postavljenih ciljeva nije ispunjen“, rekao je za openaccessgovernment naučnik Alexandre Antonelli.
Prema podacima, cijela populacija pojedinih biljaka i gljiva iskorijenjena je u nekim dijelovima svijeta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom. Takođe, veliki problem predstavljaju i klimatske promjene, porast stakleničkih plinova kao i novi patogeni koji napadaju usjeve.
Stiže zakon koji će spriječiti uvoz proizvoda povezanih sa krčenjem šuma izvan EU
Vratimo se žitaricama od kojih zavisimo, a ne bismo morali. Naime, istraživači su otkrili da postoji preko 7.000 hranjivih, izdržljivih, sa malim rizikom od izumiranja jestivih vrsta biljaka koje bi se u budućnosti mogle koristiti kao siguran izvor hrane. Trenutno se samo 6% ovih biljnih vrsta uzgaja u značajnim razmjerima.
"Hiljade zanemarenih biljaka spas su za milione ljudi na Zemlji koje muče neviđene klimatske promjene i sveprisutna nesigurnost hrane. Naša moralna dužnost trebala bi biti iskoristiti ove raznolike i otpornije resurse“, naglašava Stefano Padulosi, naučnik i nekadašnji član globalne organizacije Bioversity International.
Potencijalna buduća hrana uključuje grah morama koji toleriše sušu. Tu su i usjevi: akkoub, pandanus, chaya i žitarica fonio. Iako nam danas zvuče vrlo egzotično, one bi mogle biti biljke budućnosti.
Podsjećamo, u maju ove godine, nakon nekoliko odgađanja, izvršna uprava EU predstavila je svoju novu strategiju biološke raznolikosti koja sadrži 17 obveza za zaštitu i obnovu prirode, od kojih je oko polovine važna i za poljoprivredu, a kako tvrde iz Komisije, novi okvir baviti će se i preporukama koje je dala Revizija.
U njoj se među ostalima predlaže da se odrede obavezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosistema i rijeka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji onečišćenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, poboljša zdravlje evropskih šuma te podstakne ekološka poljoprivreda i druge poljoprivredne prakse koje pogoduju bioraznolikosti.
Predlažu se konkretni koraci kako bi se u Evropi počela oporavljati do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30% evropskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajolika velike raznolikosti na najmanje 10% poljoprivrednih zemljišta.
Revizorski sud: Poticaji za bioraznolikost premali - u 10 godina EU nije napravila ništa?
Biljke i gljive osnov su života na Zemlji, a naučnici su rekli kako su sada u trci sa vremenom kako bi pronašli i identifikovali vrste prije nego što ih zauvijek izgube.
"Presudne su za održavanje života, osiguravaju hranu i neophodne lijekove, kao gorivo i sirovine. Gubitak određenih biljnih vrsta mogao bi dramatično promijeniti stanje života na Zemlji“, upozorava Antonelli.
Tagovi
Autorica
