Veća proizvodnja žitarica i uljarica, a manja govedine i svinjetine?

Uz troškove inputa koji su ostali iznad dugoročnog prosjeka i pad cijena nekih poljoprivrednih proizvoda, poljoprivrednici u EU-u suočili su se s teškim vremenskim uvjetima u proljeće, što je dovelo do smanjenih projekcija prinosa i kvalitete za nekoliko poljoprivrednih proizvoda. Međutim, na horizontu se javljaju znakovi poboljšanja. Na primjer, gnojiva su postala pristupačnija nakon pada cijena prirodnog plina. Dok je još uvijek iznad opće stope, inflacija hrane u EU počinje se stabilizirati.

Kako izgledaju najnoviji trendovi, pokazuje izvješće o kratkoročnim izgledima u EU poljoprivredi 2023. kojega je objavila Evropska komisija. 

Nepovoljne vremenske prilike u proljeće – suša, manjak ili pak prekomjerne količine oborina rezultirale su odgodom cvatnje kod ozimina, kasnom sjetvom jarina, povećanim rizikom od štetnika ili smanjenom dostupnošću vode, a u najgorim scenarijima u pojedinim dijelovima kontinenta i do potpunog propadanja usjeva. Situacija je drugačija od regije do regije. 

Rast ulaznih troškova do kojega je došlo nakon ruske invazije na Ukrajini, usporava se. Međutim, i dalje su znatno iznad prosjeka zbog čega mnogi poljoprivrednici još uvijek imaju finansijske poteškoće. 

Odobren je paket podrške

U tom je kontekstu Komisija u petak odobrila paket podrške od 330 miliona eura predstavljen u junu, a sredstva će biti usmjerena poljoprivrednicima Belgije, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španije, Francuske, Italije, Kipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Austrije, Portugala, Slovenije, Finske, Švedske te Hrvatske kojoj će pritom biti dodijeljeno 3,37 miliona eura. 

Za borbu protiv suše 330 miliona eura - neke EU države zabrinute

Dodatna finansijska podrška u iznosu od 100 miliona eura namijenjena je onima iz Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke. Sve zemlje mogu dopuniti ovu podršku EU-a do 200% sredsvima iz nacionalnih budžeta. 

Inflacija i dalje prisutna

Opća makroekonomska situacija u EU-u se i dalje suočava s neravnotežama i neizvjesnostima. Očekuje se da će inflacija u europodručju dosegnuti 5,4% u 2023., pri čemu će inflacija hrane pridonijeti s 39% ukupnih povećanja cijena na potrošačkom nivou. Kako stoji u izvještaju, to i dalje utječe na odluke potrošača o kupnji pa se češće odlučuju na robne marke u maloprodaji te jeftinije proizvode unutar iste kategorije, na primjer perad umjesto goveđeg mesa. 

Mliječni proizvodi, svježe voće i povrće te ekološki proizvodi i dalje su pod utjecajem slabije potražnje. Posebno je teško u sektoru vina jer je pala potrošnja, posebno crnih i rose, a manji je i izvoz u odnosu na historijski nivo ostvarene u posljednje dvije godine.  

Ratarske i specijalizirane kulture

U sezoni 2023./24. se predviđa povećanje proizvodnje žitarica i uljarica, za 5%, odnosno 8%. Izvoz žitarica iz EU-a mogao bi nastaviti rasti, za oko 6%, dok se očekuje da će njihov uvoz iz EU-a, posebno iz Ukrajine, pasti za 35% u odnosu na historijski visok nivo zabilježen 2022./23. Ističe se da je to rezultat rada na poboljšanju logističkih lanaca i infrastrukture za ukrajinski uvoz, ali i zbog veće domaće proizvodnje u EU-u. Sličan trend očekuje se i za uvoz uljane repice i suncokreta.

Sektor šećera bilježi rekordne cijene, a procjenjuje se da će proizvodnja bijelog šećera u EU za 2022./2023. biti niža u odnosu na 2021./22. za 12 %. Kao rezultat toga, njegov bi se uvoz, ali i proizvodnja u EU mogli povećati u ovoj sezoni i to za 15,5 miliona tona upkos kasnom početku kampanje sjetve šećerne repe. Potrošnja ove namirnice u EU ostaje stabilna, bez obzira na visoke cijene.

No, one imaju suprotni, negativan učinak na potrošnju svježeg voća i povrća, posebno kada je riječ o svježim breskvama i nektarinama, a razlog je i niža kvaliteta ovog voća. Potrošnja svježeg paradajza ostaje nepromijenjena, uglavnom zahvaljujući stabilnoj dostupnosti na domaćim tržištima. 

Proizvodi životinjskog porijekla 

Uzimajući u obzir niže prosječne cijene sirovog mlijeka i ulazne troškove koji su i dalje visoki, isporuke mlijeka u EU 2023. mogle bi biti 0,2% manje nego prošle godine. Također, prognozira se i ubrzano klanje goveda tokom ljeta kako bi se uravnotežila finansijska situacija na nivou  farmi. 

Izvoz obranog mlijeka u prahu, maslaca i proizvoda od sirutke iz EU-a porastao je za 33%, 11% i 5% od januara do marta 2023. i to zahvaljujući padu cijena mliječnih proizvoda u EU-u i njihovoj povećanoj konkurentnosti u usporedbi s glavnim konkurentima. To bi moglo pozitivno utjecati na očekivani oporavak izvoza, posebno maslaca i obranog mlijeka u prahu.

Proizvodnja govedine u EU zabilježila je pad od 3,7% u prvom tromjesečju ove godine, a očekuje se daljnji pad od 1,8%. Niža ponuda ove vrste mesa i dalje podržava visoke cijene. Njena potrošnja u EU se nastavlja smanjivati ​​za 1,7 posto u odnosu na prošlu godinu, na 10 kg po stanovniku. Manji je i broj zaklanih svinja na tržištu EU-a, cijene svinjetine su i dalje visoke kao i potražnja. Potrošnja po glavi stanovnika u EU bi se ove godine mogla smanjiti i iznositi oko 30,4 kg. 

S druge strane, proizvodnja peradi u EU mogla bi porasti za 2,4 % 2023, a potrošnja per capita za gotovo 1 kg.