• Bijela roda
  • 13.02.2018. 14:30

Uredili gnijezdo bijelim rodama u selu Boljanić kod Doboja

Gnijezdo se nalazilo na vrhu električnog stupa i smetalo električnim vodovima. Mještani se, jasno, nisu željeli odreći roda, pa je nađeno rješenje i gnijezdo je spašeno.

  • 158
  • 21
  • 0

U selu Boljanić kod Doboja ponosni su na gnijezdo bijelo rode. No, ono je ugrožavalo električne kablove pa su se mještani bojali da ne bi došlo do problema. Gnijezdo se nalazilo na vrhu električnog stupa i smetalo električnim vodovima. Mještani se, jasno, nisu željeli odreći roda, pa je nađeno rješenje i gnijezdo je spašeno. 

U pomoć su im priskočili stručnjaci i radnici elektrodistribucije. Akciju spašavanja organiziralo je Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta-DIZB uz finansijsku pomoć Ornitološkog društva Naše ptice iz Sarajeva i tehničku pomoć radnika Elektrodoboja koji su montirali nosač, navodi rtrs

Inicijativa potekla od Đorđa Đurića

"Rode bez problema prihvaćaju zamjensko mjesto gniježđenja, vještačke platforme, imamo pozitivnih iskustava iz Bijeljine, Gradiške, susjednih zemalja, ovakve aktivnosti se provode godinama i vrlo su uspješne", naglašava Јovica Sjeničić iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke.

Dodaje da je inicijativa potekla od mještanina Boljanića, Đorđa Đurića, koji je dojavio lokaciju gnijezda i tehničke probleme koje je ono pravilo jer se nalazi na vrhu bandere, u gusto naseljenom dijelu naselja.

"Za ovu priliku konstruisan je metalni nosač-platforma koja će poslužiti kao sigurna zamjena za prirodno gnijezdo i koju bi u martu trebale prihvatiti rode koje u tom periodu dolaze u naše krajeve i počinju za gnježđenjem", rekao je Sjeničić.

Rode prvi puta došle za vrijeme poplava

Prvi put rode su u Boljanić došle 2014. za vrijeme poplava i od tada se vraćaju svakog proljeća. Ovog bi, kažu, mogle i da porane i zbog toga su požurili da im gnijezdo izmjeste na sigurno. Navikli su na njih, a uvjereni su da su i rode zadovoljne čim su njihov zaselak odabrale za svoj dom.

"Čitavo ljeto gledamo da li će mladi kad izađu pasti, ali na sreću, to se nije desilo nijednom. Sad smo pronašli ovu agenciju, pa bi zvali njih da oni to riješe", izjavio je mještanin Đorđo Đurić.

Bijela roda je rijetka i zaštićena vrsta ptice kod nas. Naseljava niže i vlažne terene, a gnijezdo u Boljaniću jedino je na području Doboja.

Cijelo mjesto čeka da stignu rode

"Svakog proljeća mi njih čekamo ovdje, gledamo i neko od ovih komšija kaže da ih je vidio, da su stigle. Ljudi dolaze, dolaze djeca, mole da im javimo kad stignu", kaže mještanin Pero Ljubičić. Sada, kažu, kada je izmješteno, rode mogu i da porane i vrate se u siguran dom.

"Bijela roda je rasprostranjena u ravničarskim krajevima, oko poplavnih zona rijeka, većinom u Posavini, i stotinama godina živi u blizini ljudskih naselja. Najveći broj rodinih gnijezda kod nas je na električnim stubovima, zatim na dimnjacima i krovovima, a najmanje na drveću. Pored isušivanja vlažnih terena u Posavini, problem za opstanak bijele rode upravo je protiuzakonito rušenje gnijezda i propadanje legla", rekao je Sjeničić i dodao da od 2005. godine evidenciju gnijezda vodi udruženje "Naše ptice" iz Sarajeva. 

Život svake jedinke je vrlo važan za prirodnu ravnotežu

Dodaje da je bijela roda dobro poznata i karizmatična vrsta, a zbog ishrane ima važnu funkciju u ekosistemu. Iako je česta, postala je ugrožena isušivanjem vlažnih terena, trovanjem, uništavanjem gnijezda, pa je život svake jedinke vrlo važan za opstanak vrste i očuvanje ravnoteže u prirodi. Većinom iz tih razloga, ova vrsta je zaštićena, a njena zaštita regulisana Zakonom o zaštiti prirode i Zakonima o lovstvu i u RS i u FBiH.

"S ozbirom na to da je početkom aprila sezona polaganja jaja ove vrste, neophodno je da gnijezdo od uznemiravanja i urušavanja bude obezbijeđeno na vrijeme, što je najpraktičnije izvesti zimi postavljanjem vještačke metalne platforme nosača na gornji dio električnih stubova. Oni su tako konstruisani da se gnijezdo rode izdigne iznad vrha stuba na platformu, te se tako nalazi na pola metra od niskonaponskih vodova čime se sprječavaju urušavanje materijala gnijezda i prespajanja žica građom gnijezda, koje može biti nekoliko stotina kilograma, a vremenom i do 800 kilograma, što može dovesti do havarije u elektro-energetskom sistemu" pojašnjava Jovica Sjeničić iz DIZB-a.

Dobra saradnja sa elektroprivrednim preduzećima

"Postoje brojni pozitivni primjeri saradnje stručnih udruženja koja se bave zaštitom prirode i elektroprivrednih preduzeća (HEP u Hrvatskoj, JP Elektrovojvodina u Srbiji itd.), a skoro smo sličnu akcijju preduzeli u Bijeljini sa preduzećem ZEDP Elektro-Bijeljina a.d. Bijeljina u selu Batković. O ovim aktivnostima obaviješten je i Zavod za zaštitu kulturno-istrorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske koji je stručnim mišljenjem podržao ove aktivnosti" dodao je Slaviša Stjepanović, kustos-biolog iz Muzeja Doboj, takođe član DIZB-a.

Foto: Pixabay/127071


Tagovi

Bijela roda Boljanić Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Jovica Sjenčić Naše ptice Biodiverzitet


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi