U Nizozemskoj cijena hektara preko 60 tisuća eura, Rumunjska najjeftinija

U Nizozemskoj je u 2016. godini zabilježena najskuplja prodajna cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Evropi (63.000 eura u prosjeku). Cijena obradivih površina u svim regijama Nizozemske bila je iznad svih ostalih dostupnih nacionalnih prosjeka u EU. Međutim, među regijama EU za koje su dostupni podaci, najskuplja cijena obradivog zemljišta bila je u talijanskoj regiji Ligurija u Italiji (prosječno 108.000 eura po hektaru).

Najjeftinija obradiva zemlja bila je u Rumunjskoj, s hektarom koji je u 2016. godini iznosio prosječno 1.958 eura. Na regionalnoj je razini jedan hektar obradivog zemljišta najmanji u regiji Yugozapaden  u Bugarskoj (prosječno 1.165 eura).

Ove informacije, koje je objavio Eurostat, potječu iz novog statističkog prikaza o cijenama poljoprivrednog zemljišta i rentama, koji pokriva većinu država članica EU.

Kada govorimo o susjednim zemljama, jeftinije zemljište od Hrvatske imaju tek Rumunjska i Estonija, dok su primjerice Mađarska i Slovenija nešto skuplje. U Sloveniji je prosječna cijena zemljišta iznosila oko 18.000 eura! U Bosni i Hercegovini cijene se kreću od 5 do 10 hiljada konvertibilnih maraka po hektaru,  odnosno 2.500 do 5.000 eura, ovisno o tome o kakvom je zemljištu riječ.  

Najsnažniji rast cijena zemljišta u Češkoj

Razina cijena zemljišta ovisi o nizu nacionalnih (zakoni), regionalnih (klima, blizina mreža) i lokalnih čimbenika (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.), kao i tržišne snage ponude i potražnje (uključujući utjecaj zakona o stranom vlasništvu). Od raspoloživih podataka, najsnažniji rast zemljišnih cijena obradivih površina između 2011. i 2016. godine bio je u Češkoj (trostruko povećanje), Litvi, Estoniji, Latviji i Mađarskoj (dvostruko povećanje). Cijene su porasle i u drugim državama članicama, iako po znatno nižim stopama.

U grafikonu pogledajte prosječne nacionalne i regionalne cijene zemljišta u 2016. godini (prikazano u 1.000 eura/ha). Crvene točke označavaju nacionalni prosjek, a linije minimalni i maksimalni prosjek po regijama.

U gotovo svim regijama kupnja obradivih površina bila je skuplja od kupnje stalnog travnjaka (čak 20 puta skuplje na grčkim otocima Voreio Aigaio). Isto tako, kupnja navodnjavanog zemljišta je bila skuplja od obradivih površina koje se ne mogu navodnjavati (čak šest puta skuplje u španjolskoj regiji Murcia).

Najskuplji najam zemljišta u Flevolandu

Mnogi poljoprivrednici iznajmljuju svoju zemlju, kao kratkotrajnu ili dugoročnu poslovnu odluku. Trošak najma zemljišta je još jedan faktor koji poljoprivrednici moraju apsorbirati u svom poslu. Sagledavajući promjenu u cijenama obradivih zemljišta, godišnje cijene najma jednog hektara poljoprivrednog zemljišta (obradive ili trajne travnjake) također se razlikuju od države članice i regija unutar država članica.

Grafikon prikazuje prosječne nacionalne i regionalne cijene najma zemljišta u 2016. godini (u eurima po hektaru).

Prema ovom prikazu, možemo vidjeti kako je susjedna Hrvatska na četvrtom mjestu odozada te da im je cijena najma bila nešto manje od 100 eura po hektaru u prosjeku. Jeftiniji najam od njih imaju Estonija, Slovačka i Latvija, dok su susjedne Mađarska i Slovenija opet na višem nivou sa najmom od oko 180 eura po hektaru u prosjeku.

Iznajmljivanje jednog hektara poljoprivrednog zemljišta bilo je najskuplje u Nizozemskoj (prosječno 791 eura za godinu), a najviši regionalni prosjek u Flevolandu (Nizozemska) gotovo je dvostruko veći od nacionalnog prosjeka (1.536 eura za godinu). Iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta bilo je u prosjeku najniže u Latviji (46 eura po hektaru godišnje), iako najjeftinije regije u EU za iznajmljivanje bili su Mellersta Norrland i Övre Norrland u Švedskoj (obje prosječno 28 eura po hektaru godišnje).