Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Radionica
  • 12.06.2022. 16:30

U Baranji održana radionica za agrarne novinare na temu "Šta nam donosi novi ZPP?"

Uz pomoć Nacionalne ruralne mreže, organizirana je radionica za medijske radnike na temu novog ZPP-a i prije svega smanjenju utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene. Vidjeli smo i primjere dobrih praksi

Foto: Martina Popić
  • 76
  • 32
  • 0

U fokusu nove Zajedničke poljoprivredne politike jesu klimatske promjene. Poljoprivredna proizvodnja utječe na njih, ali i one utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Neraskidiva je to veza, a činjenica je da u prosjeku 12 posto stakleničkih plinova dolazi iz agrara, čulo se na predavanju u Vinariji Gerstmajer "Što nam donosi novi ZPP" održanom u petak, 10. juna 2022. u sklopu radionice za medijske radnike koja je u Baranji organizirana uz pomoć Naconalne ruralne mreže

Novinari i urednici raznih medijskih izdanja i formata iz Hrvatske i okruženja, Bosne i Hercegovine i Srbije dobili su odgovore na brojna pitanja, ali i otvorili teme budućnosti ruralnih prostora.

"Kakvo god imali mišljenje o tome, krava ispusti više plinova od automobila", rekao je predavač Krešimir Ivančić dodajući da je i zavapnjivanje tla jedna od praksi koja pridonosi promjenama. "Ako je tlo kiselo, zašto na njemu ne saditi borovnice?", upitao je okupljene novinare koji pišu o agraru napominjući da nova politika za korisnike podrški iz EU fondova ne donosi značajne promjene. "Plodored i ostavljanje pojasa od dva metra zemlje uz vodotok ne bi trebali biti problem. Oboje je korisno i za poljoprivrednika i za sam okoliš", naglasio je ovaj ekspert za agrarnu politiku.

Radionica za medijske radnike u sklopu koje smo obišli poslovne jednice Belja 

Podsjetio je i da novim ZPP-om, od iduće 2023. godine, veća odgovornost pada na države članice koje su dužne donijeti strateške planove, ali i da će se razbiti "dva silosa" dosadašnjih podrški - direktna plaćanja i ruralni razvoj, odnosno spojiti u jedan.  

Održivo korištenje tla 

Drži Ivančić da je pogrešno govoriti o samodostatnosti na nivou države jer zaboravljamo da je EU jedno tržište od 450 miliona stanovnika. "Šta na njemu znači naših 40.000 tona mandarina? Umjesto samodostatnosti trebamo govoriti o sigurnosti hrane za domaće potrebe", poručio je naglasivši i da moramo prestati kritizirati finansiranja podizanja vrtića i druge infrastrukture u selima, pomoću sredstava ruralnog razvoja.

"I selu trebaju vrtići, širokopojasni internet, dobre ceste. Bez toga nema ostanka", naveo je. 

Moćna sijačica tvrtke Belje 

Prije same radionice, medijski radnici obišli su tri lokacije tvrtke Belje kako bi saznali šta ovaj sistem čini po pitanju prilagođavanja klimatskim promjenama. Kako je na PJ Brestovac istaknuo Igor Andrašević, direktor ratarstva, ove su godine posijali 1.650 hektara šećerne repe i preko 7.000 hektara kukuruza.

Belje je i ove sezone na svojim oranicama zasijalo gotovo 50 posto ukupne domaće proizvodnje sjemenskog kukuruza. Posijano je i 2.500 hektara uljarica, soje i suncokreta, koje se koriste za vlastite potrebe u proizvodnji stočne hrane.

No, velik dio toga učinili su novom Vaderstad sijačicom, prvom takvom u jugoistočnoj Evropi koja im je omogućila znatne uštede na sjemenu, gnojivu, ali i gorivu. Automatizacija sistema gdje se tačno zna koliko je sjemena posijano, kao i uneseno gnojiva, znači i manje prohoda što također pridonosi održivom korištenju tla. 

"Naravno da poštujemo plodored, a ozime kulture sijemo na pjeskovita tla, jare na teža", opisao je između ostalog Andrašević napominjući da Belje djeluje na principu "od polja do stola" jer sirovina koja se proizvede unutar sustava u njemu dobiva i konačni proizvod.

U stakleniku površine 4,5 hektara godišnje se proizvede 2.700 t paradajza

Na lokaciji Mitrovac, između Grabovca i Kneževih vinograda, predstavili su hidroponsku proizvodnju paradajza s koje godišnje čak 2.700 tona ovog slatkog ploda stiže na tržište. Riječ je o stakleniku površine 4,5 hektara, pojasnio je voditelj Robert Marković navodeći da unutar njega nema kemijskog tretiranja. Oprašivanje tu vrše bumbari, a sav posao biološke zaštite drugi korisni insekti. Supstrat na kojemu biljka raste su kokosova vlakna, a svaka biljka naraste 15 do 18 metara i daje 20 kg plodova. 

Kratki lanci snabdijevanja

"Riječ je o kratkom lancu snabdijevanja jer se na dnevnoj bazi bere i stavlja na tržište. Skladišnog prostora nemamo niti imamo potrebe za njim jer je upravo svježi proizvod naš cilj, ono po čemu želimo da nas kupci prepoznaju", čuli smo u Mitrovcu. 

Predstavnici sedme sile obišli su i Vinsku cestu Banovo brdo odnosno vidikovac koji se nalazi usred najvećeg vinograda u Hrvatskoj koji broji gotovo tri miliona trsova. Beljski vinogradi na južnim padinama Banovog brda, najveće uzvisine u Baranji prostiru se na ukupno 650 hektara, a u strukturi kojih dominira graševina, najraširenija vinska sorta u RH, a tu su još i chardonnay, merlot... 

Dio grupe novinara u posjeti najvećem vinogradu u Hrvatskoj 

Više o novom ZPP-u, ali i drugim detaljima donosimo u idućim danima. 


Tagovi

Radionica Nacionalna ruralna mreža Klimatske promjene ZPP Krešimir Ivančić Igor Andrešević Robert Marković Baranja Belje Vinarija Gerstmajer


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.