TV lica u službi farmera: Jarili kozu, mijesili hljeb i ne daju "primirisati" politici

Znate li da su emisije o poljoprivredi najdugovječnije u Bosni i Hercegovini, nakon onih centralnih informativnih. Tako jedna od njih egzistira već pola vijeka, dok je vjerno prate još dvije koje su već upolovile njen staž.

A, urednici, koje uglavnom gledate u nedjeljnim terminima na televizijama, vrijedno rade svih sedam dana kako bi svojim gledaocima donijeli aktuelnosti iz svijeta agrara, ali i zanimljivosti kojih kod farmera nikada ne manjka. Bilo je, pričaju nam, na snimanjima i smijeha i suza, a otkrivaju i šta spremaju od jeseni.

Prema sudu poljoprivrednika s kojima Agroklub svakodnevno komunicira, u top tri poljoprivredne emisije spadaju "Zelena panorama", "Snop" i "Selo". I znate šta je još zanimljivo, većina njih ne može izabrati koja mu je bolja i kada im vrijeme dozvoli, redovni su gledatelji svih.

Prva agrarna TV emisija

Najdugovječnija poljoprivredna emisija u Bosni i Hercegovini je "Zelena panorama" na Federalnoj televiziji, koja se počela emitovati još u januaru 1973. godine i to je prva agrarna televizijska emisija u našoj zemlji. Njen autor i idejni tvorac je bio poznati novinar i publicista Nijaz Abadžić. Prošla je kroz ruke još pet urednika, a već 16 godina uređivačku palicu drži Mirhat Mustafić koji je dio ove ekipe više od dvije decenije.

"Pola stoljeća emitovanja, osim prekida zbog rata od 1992. do 1996., i osnova koje su postavili moji prethodnici, pred ekipu 'Zelene panorame' stavljaju veliku odgovornost. Istovremeno predstavljaju i čast i pružaju zadovoljstvo da svojim radom čuvamo stečenu reputaciju", priča Mustafić za Agroklub, dodavši da prate trendove, ali istovremeno nastoje ostati vjerni osnovnim vrijednostima.

Za izgled, sadržaje, kvalitet i kontinuitet emisije, osim urednika su, naglašava, zaslužni i novinar i snimatelj i montažer i sve druge kolege koje svojim radom omogućavaju uspješnu realizaciju. Interesantna dešavanja na terenu nisu rijetka pojava. Jednom prilikom je tako na kozarskoj farmi u blizini Tomislavgrada snimanje izjave prekinula koza koja se počela jariti.

"Zbog poteškoća i poroda, koji nije počeo kako treba, snimanje smo prekinuli i kozi pomogli da na svijet donese živo i zdravo jare. Nakon što smo sretnu majku i prinovu smjestili na toplu slamu, nastavili smo snimanje s osmjehom na licima", prisjeća se Mustafić.

Urednica premijesila hljeb

Tri decenije u programu Radio televizije Republike Srpske emitira se "Snop" u okviru koje je publicirano više od 25.000 priča, a svoja iskustva podijelilo je više od 45.000 sagovornika iz svih dijelova Srpske koje povezuje proizvodnja hrane.

"Svi smo mi u jednom snopu", kaže urednica Vesna Vuković-Durić, dodavši da se emisija od prvog izdanja do danas, mnogo razvijala, koncepcijski mijenjala, a mijenjali su se i urednici – ali je od prvog Milana Rakića do danas, ideja vodilja "Snopa" ostala ista - blagovremeno informisanje poljoprivrednika.

Zanimljivih scena ni ovdje ne manjka. Vesna s osmjehom dijeli iskustva kada snima žene koje su u vrijeme sezonskih radova rame uz rame s muškarcima, ali su one te koje ustaju prve da bi pripremile doručak i ručak, a onda se late posla na njivi, u plasteniku, štali.

"Kada pripremamo prilog žene, uglavnom, ne žele pred kameru i to prepuste jačoj polovini. Budući da za vrijeme snimanja one rade, često nam znaju reći u šali da skratimo razgovor da bi se muževi posvetili poslu, a ne ‘dangubili‘ s nama", dodaje, i navodi kako često prevrću očima kada ih na njivi iznenade s kamerom: "Nakon našeg pitanja da li su samo nas čekali nasmiju se i izađu nam u susret svjesni da i mi samo radimo svoj posao".

A, da se novinari ne libe i drugog posla pokazuje i njeno iskustvo u jednom staračkom domaćinstvu koje se bavi poljoprivredom, a gdje je trebalo da snimi izjavu. Zatekli su praznu, otvorenu pomoćnu prostoriju i posudu u kojoj je hljeb kvasao, a tijesto već počelo da klizi niz sto na pod.

"Oprala sam ruke, premijesila hljeb i otišla. Kada sam poslije mjesec dana svratila u to domaćinstvo prepričala sam im tu scenu, a oni su se smijali i zahvaljivali jer su se kažu danima pitali ko im je bio u kući", prisjeća se Vuković-Durić, koja ne krije da bude i stresa i teških priča, posebno kada je riječ o izvještavanju o štetama i gubicima, ali i one moraju biti ispričane i prenesene.

Grad prati seoska dešavanja

Emisija "Selo" najstarija je i najdugotrajnija na BN televiziji u Bijeljini. Traje već 26. godinu, a do sada je emitovano oko 1.250 epizoda, od kojih je, dobro poznato TV lice Tihomir Nestorović pripremio, uredio i vodio oko 1.200.

"Od kada sam je ja preuzeo 'dao sam joj svoj miris' - miris sela, mlijeka, hljeba, znoja proizvođača hrane, sreće i nesreće njihove, očekivanja i nadanja, teškoća i uspjeha, svekolikog života u selima", priča nam Nestorović koji važi za najstarijeg aktivnog novinara u državi.

Sa svojih, 74 godine, ponosno parira mlađim kolegama i kako navodi, prvi put kazuje da "ne zna kada će i hoće li ostaviti Selo", emisiju u kojoj posebno afirmiše mlade poljoprivrednike koji su odlučili da ostanu u agraru i selu, mlade agronome, napore da se zaustavi odumiranje seoskih sredina, govoreći o svemu onome što se događa u ruralnim sredinama.

"U ovoj emisije nema ni 'p' od politike i politikantstva. Nema strančarenja niti uplitanja bilo koga u njeno uređivanje. Ona je iskrena, pouzdana i sama svoja. Zbog toga je i veoma gledana, ne samo u selima nego i u gradovima, jer je sva domaćinska - govori i domaćinima za domaćine", navodi ovaj urednik.

Nikada se, priča nam, nije dogodilo da je neko odbio da govori u njegovoj emisiji, da je ponižava i loše govori. Iskrenih kritika, uvijek ima i gledaoci su, dodaje, uvijek u pravu.

"Godinama ima isto lice, ali uvijek umiveno po posljednjoj modi. Ide u korak sa svim promjenama. Da nije tako okoštala bi, bila bi dosadna i nezanimljiva. Ovako je uvijek vitalna i svježa u rukama, koliko znam, najstarijeg aktivnog novinara u BiH - mene Tihomira Nestorovića."

Novosti na jesen

"Selo" se, ističe, osvježava u hodu, bez dugih redakcijskih rasprava. Čim se osjeti da će "zaškripati" odmah je "podmažu" nečim novim, počev od rječnika, grafike, montaže i svega onoga što je prisutno u procesu njene proizvodnje.

"Za tako nešto kažem - da emisiju šminkamo i dotjerujemo kao djevojku kojoj će doći prosci, a prosci su neumoljivi gledaoci", priča nam Tihomir i dodaje da će tako biti i ubuduće, a za sada najavljuje novu grafičku pripremu od septembra.

Mlađima savjetuje da budu originalni u radu, da nikoga ne kopiraju, jer su plagijati blijedi i brašnjavi i da ne dozvole pojavu auto cenzure, da budu uporni i izdržljivi, te da uvijek ne kazuju o nekome i nečemu niti riječ više niti manje - nego po mjeri. Baš potaman.

"Mediji ne praštaju. Oni sami izbacuju uljeze, pogotovu one paradere i hvalisavce. Gledalac ili slušalac, čitalac također, neće osjetiti da novinaru smrde čarape ili da se najeo bijelog luka – ali će odmah prepoznati da ne zna ili da je paradero", zaključuje Nestorović.

Novine i na RTRS i FTV

Budući da savremena tehnologija uzima maha i u poljoprivredi i da je osavremenjavanje proizvodnje postalo neminovnost, naročito zbog nedostatka radne snage, na RTRS-u planiraju da od jeseni uvedu novu rubriku posvećenu inovacijama.

"Već smo sa stručnjacima razgovarali o tome. Nadamo se da će koristiti poljoprivrednicima, što nam i jeste cilj. Poljoprivredna proizvodnja unapređuje se, pa su savjeti o preporuke stručnjaka dragocjeni, a 'Snop' je oduvijek bio spona između poljoprivrednika i agronoma i to ćemo nastaviti i ubuduće", poručuje urednica Vesna.

Što se tiče predstojeće jesenje programske šeme emitovanje "Zelene panorame" na FTV-u, nastavljaju u istom ritmu i u uobičajenom nedjeljnom terminu. Pripreme ekipe su već počele, dosta je aktuelnih tema, nažalost prilično teških, jer zbog nepovoljnih proizvodnih i tržišnih uslova optimizma u domaćem agraru nema previše.

"Noviteti i nove tehnologije će i dalje biti obavezne teme u našim prilozima, jer bez primjene naučnih dostignuća i savremenog pristupa proizvodnji poljoprivrednici ne mogu pronaći adekvatan odgovor na sve izraženije klimatske promjene", kaže urednik Mustafić i dodaje da bi uz isticanje uspješnih, pozitivnih primjera i neprestano ukazivanje na probleme, svi agrarni novinari veću pažnju trebali posvetiti informisanju poljoprivrednika o mogućnostima modernizacije agrara, standardizaciji, certifikaciji i ostalim aktivnostima koje domaći agrar približavaju agraru EU.

"Jednoga dana će i domaći poljoprivredni proizvođači moći koristiti sredstva iz fondova EU. Dobro bi bilo da ih zajedničkim snagama što bolje pripremimo za novi pristup u poslovanju", zaključuje na kraju.

Sve tri poljoprivredne emisije, o kojima smo prethodno govorili emitiraju se nedjeljom i to "Selo" na RTVBN u 10.30h, "Zelena panorama" na FTV u 12:15h, te "Snop" na RTRS u 12:55h. 

Ove televizije svojim predajnicima i pokrivaju najveći dio teritorije BiH. Programske sadržaje o poljoprivredi nude i lokalne stanice, među ostalima su: "Krajiška zemlja" na RTV USK, "Darovi prirode" na TVSA, "Agrokanal" na RTVTK, "Selu u pohode" na RTVZE, "Zemlja izvor života" na TVK3. Brojni sadržaji se nude i i na YouTube kanalima, no o njima drugog puta. 

Koju poljoprivrednu emisiju najčešće gledate odgovorite u našoj anketi? U komentarima nam pišite zašto. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor