Trovanje raja - o zemlji, pesticidima, novcu i zajednici koja traži svoja prava

U filmu "Nasljednici“ redatelja Alexandera Paynea, glavni lik, kojega tumači George Clooney, u jednom trenutku kaže: "Moji prijatelji s kontinenta misle da samo zato što živim na Havajima, živim u raju. Kao da sam stalno na godišnjem odmoru. Svi smo mi ovdje, pijemo Mai Taije, njišemo bokovima i hvatamo valove.“

Prisjetio sam ga se dok sam istraživao o poljoprivredi ovog tropskog područja. Turistička slika skriva dio stvarnosti otoka - vrlo visoke troškove života, nedostatak stanova, siromaštvo dijela stanovništva, ovisnost o turizmu i intenzivno korištenje prirodnih resursa. Za mnoge stanovnike raj s razglednice znači svakodnevni život u jednom od najskupljih dijelova SAD-a.

Golema biološku raznolikost

Jedan od mitova o Havajima jest da su prirodno očuvani raj. Otoci doista imaju golemu biološku raznolikost, ali upravo su zbog svoje izoliranosti posebno osjetljivi na invazivne vrste, urbanizaciju, turizam, poljoprivredu i onečišćenje. Kauai, poznat i kao Vrtni otok (Garden Island), je pritom posebno zanimljiv jer se slika tropskog raja ondje sudara s intenzivnom poljoprivredom i industrijskim pokusima sa sjemenom i pesticidima.

Ekonomija se desetljećima se oslanjala na plantažnu proizvodnju šećerne trske i ananasa. Kada su te industrije počele propadati, vlasti su tražile nove načine korištenja velikih poljoprivrednih površina.

U takvim su se uvjetima snažno razvile biotehnološke i agrohemijske kompanije. Kauai im je nudio ono što je za istraživanja bilo iznimno vrijedno - plodno tlo, toplu klimu i mogućnost proizvodnje tokom cijele godine. Na otoku su djelovale kompanije poput Syngente, Pioneer DuPonta, BASF-a i Dow AgroSciencesa.

Upravo se tim manje poznatim licem Havaja bavi dokumentarni film Trovanje raja (Poisoning Paradise) redateljica Keely Shaye Brosnan i Terese Tico iz 2017. godine. Film nas vodi na već spomenuti otok gdje su velike agrobiotehnološke kompanije zbog povoljnih klimatskih uvjeta testirale genetski modificirano sjeme i različite načine zaštite usjeva, pri čemu su na velikim površinama primjenjivane i velike količine pesticida, uključujući takozvane pesticide ograničene upotrebe (Restricted Use Pesticides).

U razgovoru nakon nastanka filma Brosnan rekla je da ju je posebno iznenadilo saznanje da otočje imaju više otvorenih pokusa s genetski modificiranim usjevima nego bilo koja druga američka savezna država te da su mnogi povezani s kukuruzom i sojom tolerantnima na herbicide. Prema njenim riječima, velik broj dozvola za takva istraživanja držale su upravo hemijske kompanije.

Borba za pravo na informaciju

Glavni problem nije samo testiranje GMO usjeva, nego ono što se događa oko pokusnih parcela. Stanovnici, ljekari, učitelji i aktivisti upozoravali su da bi se hemikalije tokom prskanja mogle širiti izvan polja, prema naseljenim područjima. Njihov je zahtjev bio jednostavan: pravo znati što se prska, kada i gdje.

To je dovelo do Bill 2491, prijedloga kojim se tražila objava podataka o upotrebi pesticida i uvođenje zaštitnih zona. U septembru 2013. oko 4.000 ljudi učestvovalo je u prosvjednom maršu na Kauaiju, a vijeće okruga potom je usvojilo zakon, koji je postao poznat kao Ordinance 960.

Film velik dio prostora daje stanovnicima, ljekarima i zdravstvenim stručnjacima koji govore o mogućim posljedicama izloženosti pesticidima. Spominju se respiratorni problemi, bolesti i razvojni poremećaji koje pojedini stanovnici povezuju sa životom uz pokusne površine, kao i mogući učinci istovremene izloženosti različitim hemikalijama.

Navodnjavanje - šta kada vode ima, ali nije jednako dostupna svima?

Ali da bude odmah jasno, ovo je aktivistički dokumentarac. Njegova je perspektiva jasno na strani stanovnika i protivnika intenzivne upotrebe pesticida, a među sagovornicima su Vandana Shiva, Sylvia Earle, Robert F. Kennedy Jr. i Andrew Kimbrell. Zbog toga bolje funkcionira kao prikaz sukoba zajednice, agroindustrije i vlasti nego kao konačan naučni odgovor o uzrocima konkretnih zdravstvenih problema.

Autorice pritom ne pokušavaju ravnomjerno predstaviti sve strane. Kauai prikazuju kao primjer šireg problema u kojem se lokalna zajednica, uključujući domorodačko stanovništvo, suočava s velikim kompanijama i intenzivnom poljoprivredom u neposrednoj blizini naselja.

Od lokalne bitke do globalnog pitanja

No njegova najzanimljivija tema nije pitanje je li neki pojedinačni pesticid "dobar" ili "loš". Kauai postaje primjer puno šire dileme: koliki nivo intenzivne hemijske poljoprivrede društvo prihvata kada se pokusne i proizvodne površine nalaze neposredno uz mjesta na kojima ljudi žive?

U tome je i ironija naslova. Otok koji se svijetu predstavlja kao tropski raj istovremeno je postao važno središte biotehnološke poljoprivrede. Film zato iza turističke razglednice pokušava pokazati drugu priču - o zemlji, pesticidima, novcu i zajednici koja traži pravo da zna što se događa nekoliko stotina metara od njenog doma.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor