Teški metali iz tla dospijevaju u usjeve: Dvije biljne vrste mogu pomoći

Ne tako često, ali barem jednom, dvaput godišnje u prilici smo čitati kako je neki poljoprivredni proizvod iz Bosne i Hercegovine vraćen sa evropske granice zbog prekomjernog prisustva kadmija. No, pitanje je koliko njih nekontroliranih završi na trpezi?! Ovaj kancerogeni metal u hranu dospijeva preko tla. Osim njega, među najopasnijim teškim metalima u zemljištu je i olovo.

Talože se u gornjim slojevima, tlo ih apsorbira i  ulaze u lance ishrane te uzrokuju fiziološke poremećaje u organizmima. Znajući da je tlo ključni prirodni resurs za održivost civilizacije, jasno je kako je njegovo zagađenje metalima veliki ekološki problem, koji ugrožava zdravlje ljudi i okoliš. A, kako ga riješiti, pitanje je kojim su se pozabavili u Poljoprivrednom zavodu Unsko-sanskog kantona. Pritom, ovdje ključnu ulogu igraju dvije biljke - maslačak i divlji pelin.

Iz tla u usjeve

Ako se do sada niste susretali sa pojmom fitoremedijacija, riječ je o metodi sanacije tla korištenjem biljaka koje uklanjaju, imobiliziraju i razgrađuju onečišćivače. Ona se koristi za smanjenje koncentracije teških metala u tlu na ekonomičan i ekološki prihvatljiv način.

U ovom slučaju odabrane su, pomenute, dvije biljne vrste: maslačak (Taraxacum officinale) kao bioindikator kontaminacije i divlji pelin (Artemisia vulgaris) koji je pogodan za fitoakumulaciju teških metala. Istraživanje prisustva teških metala provedeno je na različitim lokalitetima u Bihaću i primjena fitoremedijacije.

"Proces uklanjanja kontaminanata odvija se kroz otkos biljaka u više navrata tokom jedne vegetacijske sezone", precizirala je Tanja Veladžić, šefica odsjeka za zaštitu zdravlja bilja u Poljoprivrednom zavodu USK, tokom prezentacije "Fitoremedijacija i utvrđivanje koncentracije teških metala u samoniklim biljkama" na sajmu Ekobis.

Onečišćenje tla, kako je navela, rezultat je emisija u industrijskim područjima, neadekvatno zbrinutog otpada, kiselih kiša, primjena umjetnih gnojiva i pesticida u poljoprivredi, izlijevanja ili curenja hemikalija i drugih aktivnosti čovjeka što predstavlja veliki pritisak na okoliš, čime se znatno ugrožava održivost.

"Kadmij se u okoliš najviše ispušta putem industrije, opušaka i baterija, a olovo se ispušta preko benzina, raznih boja i lakova. Tlo apsorbira i veže teške metale tako da se oni veoma sporo gube ispiranjem i iznošenjem sa usjevima. Povećan sadržaj teških metala u tlu uzrokuje njihovo intenzivnije usvajanje i nakupljanje u biljkama", pojasnila je Veladžić.

Indikatori zemljišta: Pomoću korova odredite tip tla

Treba napomenuti da je uspostavljanje efikasnog sistema za praćenje kvaliteta zemljišta, jedan od prioriteta u cilju Strategije zaštite okoliša FBiH. Prema riječima Veladžić, cilj je planiranje načina uklanjanja negativnih efekata i vraćanja funkcija degradiranog zemljišta, a fitoremedijacija nudi jedno od rješenja za taj problem.

Faze projekta i analiza stanja

Projekat je organiziran u nekoliko faza, počevši od inicijalnog istraživanja lokacija, preko procjene stanja tla, do primjene same metode fitoremedijacije. Tim stručnjaka iz Poljoprivrednog zavoda USK-a proveo je analize tla i biljaka kako bi se utvrdio nivo zagađenja teškim metalima.

U laboratorijima su obavljeni brojni procesi, uključujući uzorkovanje, sušenje, usitnjavanje i analizu uzoraka na Atomskom apsorpcionom spektrofotometru (AAS).

"U prvim fazama istraženo je nekoliko lokacija u Bihaću, uključujući poljoprivredne površine, voćnjake, benzinske pumpe i područja uz jake prometnice. Uzeti su uzorci tla i biljaka, a među njima se našli maslačak i divlji pelin", istaknula je ova stručnjakinja.

Prihvatljivo rješenje

Fitoremedijacija je postaje sve popularnija zbog svoje ekološke prihvatljivosti i ekonomske isplativosti. Omogućava oporavak tla bez generisanja dodatnog otpada, što je čini izuzetno važnom u borbi protiv zagađenja okoliša teškim metalima. Ova metoda se već više od 20 godina koristi u razvijenim zemljama s pozitivnim rezultatima, posebno na velikim površinama gdje kontaminacija nije prodrla duboko u tlo.

"Projektom očekujemo da se utvrdi koji su to teški metali prisutni na predloženim lokalitetima te koliko je moguće teških metala ukloniti otkosom maslačka, divljeg pelina sa površina uz jake saobraćajnice, na poljoprivrednim površinama, voćnjaku i benzinskim pumpama na području grada Bihaća", zaključila je u svom izlaganju šefica odsjeka za zaštitu zdravlja bilja u Poljoprivrednom zavodu USK.

Očekuje se da će rezultati projekta doprinijeti uspostavljanju dugoročnih mjera za smanjenje zagađenja i revitalizaciju tla u Federaciji BiH.

_{Naslovna fotografija: Shutterstock/Tomaso Marcolla/Ekobis}