Svakodnevno "piju" alkohol, a nisu pijani - kako to rade pčele i kolibriji?

Novo istraživanje pokazuje kako pčele i kolibri ne konzumiraju samo nektar već i male količine alkohola koje se u njemu prirodno nalaze. Iako zvuči neobično, ovi oprašivači zapravo tokom cijelog dana unose "mikro doze" etanola, no bez vidljivih znakova opijenosti, što upućuje na iznenađujuću evolucijsku prilagodbu na prehranu bogatu šećerima i često fermentiranim nektarom, objavio je Sciencedaily.

Dok prelaze s cvijeta na cvijet, hraneći se nektarom i pritom omogućuju razmnožavanje biljaka, pčele i kolibri konzumiraju i male količine alkohola. Naučnici sa Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley prvi su put proveli opsežno istraživanje prisutnosti alkohola u cvjetnom nektaru.

U čak 26 od 29 analiziranih biljnih vrsta pronađen je etanol. Iako se uglavnom radilo o vrlo malim količinama, u jednom uzorku izmjereno je 0,056% etanola, što odgovara otprilike desetini jačine alkoholnog pića. Alkohol u nektaru nastaje prirodnim procesom fermentacije šećera uz pomoć kvasaca.

Ne pokazuju znakove opijenosti

Na primjer, vrsta Anin kolibri, dnevno unesu između 50% i 150% svoje tjelesne mase u nektaru. Prema procjenama istraživača, to znači da unose oko 0,2 grama etanola po kilogramu tjelesne mase dnevno, što je količina uporediva s jednim alkoholnim pićem kod ljudi.

Uprkos tome, ove životinje ne pokazuju znakove opijenosti. Razlog leži u načinu konzumacije, alkohol unose postupno tijekom dana, a njihov brzi metabolizam sprječava njegovo nakupljanje u organizmu.

Naučnici ističu kako alkohol nije jedina "aktivna" tvar u nektaru. On može sadržavati i spojeve poput nikotina i kofeina, koji utječu na ponašanje životinja. Moguće je da i etanol ima slične, suptilne učinke.

Učinkovito prerađuju alkohol

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Royal Society Open Science, a učestvovalo je više stručnjaka iz područja biologije. Eksperimenti su pokazali da kolibri bez problema konzumiraju nektar s do 1% alkohola, ali počinju izbjegavati više koncentracije. Metaboliziraju alkohol na sličan način kao sisavci. Tragovi etanola pronađeni su čak i u njihovom perju, što potvrđuje da alkohol ne samo da konzumiraju, već ga i učinkovito prerađuju.

Poređenja s drugim vrstama pokazale su zanimljive razlike. Dok neke životinje, poput pčela, unose vrlo male količine alkohola, druge, poput određenih sisavaca, mogu podnijeti znatno veće doze. Ipak, ptice koje se hrane nektarom nalaze se negdje u sredini.

Postoji cvijeće koje je pčelama potpuno beskorisno - šts onda saditi u vrtovima?

Iako ideja o "pripitim" pčelama i kolibrijima zvuči gotovo humoristično, stvarnost je puno kompleksnija, riječ je o sofisticiranom biološkom prilagođavanju koja otvara nova pitanja o utjecaju alkohola u prirodi i njegovoj ulozi u evoluciji životinjskih vrsta.