Susjedi osmislili patent za zaštitu od požara koji je primjenjiv i u poljoprivredi

Osim velike štete za samog vlasnika poljoprivrednog imanja koje je bilo zahvaćeno požarom, štetu trpe i okolne parcele i objekti, stvara se velika opasnost u saobraćaju i ugrožava se zdravlje ljudi i životinja, poručila je Ljubica Krnjaić.

"Ljudi ne znaju šta će sa kukuruzovinom, ne zbrinjavaju ga na način koji će im koristiti nego ga pale. Prvo se uništava kvalitet zemljišta i humusa na poljoprivrednoj parceli, što dalje može da ošteti kvalitet plodova i hrane koju na kraju konzumiraju ljudi, ali i životinje. Taj plamen se uglavnom prenosi i na parcele koje nisu obrane. Dim ugrožava bezbjednost saobraćaja i smanjuje vidljivost, što može da ugrozi i živote ljudi," ocjenila je Krnjaić.

Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj!

U 99 odsto slučajeva, navodi ona, požari na poljoprivrednim posjedima nastali su spaljivanjem biljnih ostataka.

Patent za zaštitu od požara kao mjera prevencije

Kao jedan od načina prevencije od požara i zaštite od ovakvih nepogoda, osmišljen je patent za zaštitu od požara. Taj patent primjenjiv je i u poljoprivredi u kojoj ima dva pravca primjenjivanja, a osmislio ga je predsjednik Srpske akademije izumitelja i naučnika Mato Zubac.

"Jedan je pravac preventivni. Svakoj biljci koja je u datom momentu vegetacije tretirana sa tim sredstvom sa jedne strane se ne dozvoljava, posebno u sušnom periodu, da dođe do uginuća. Ona ostaje ili svježa skroz ili polusvježa. Automatski ta stabljika neće moći da gori. Drugi efekat je taj što to sredstvo poboljšava rodnost svake poljoprivredne kulture sa jedne strane, sa druge strane daje kvalitet u smislu da u vegetativnom periodu ne postoji potreba za prskanjem određenih pesticida," objašnjava Zubac.

Njegova primjena ogleda se u takozvanom folijarnom navodnjavanju tako što se sredstvo folijarno nanosi na list biljke. To znači da se, uz pomoć prskalica koje koristi poljoprivredna mehanizacija, prskaju površine, a uz pomoć tog tretiranja biljka povlači vlagu iz vazduha.

"Sredstvo omogućava da biljka može da asimilirati vlagu preko lista i da preko stabla unosi tu vlagu do korijena. Time se postiže da hranjiva materija koja se nalazi oko korjenovog sistema, može da asimilira svu hranjivu materiju i unese u biljku. To je primat tog nusefekta," navodi Zubac." kaže Zubac.

Međutim, još uvijek se ovaj patent ne primenjuje ni u jednoj državi. U toku je izgradnja fabrika patenta u Švicarskoj i u Rumunjskoj. Do proljeća sljedeće godine, kako Zubac najavljuje, trebalo bi da budu gotove prve količine koje su ugovorene u nekim državama.

"Prvo će taj patent biti korišten vjerovatno u Rumunjskoj jer je ona treća ili četvrta država po obimu proizvodnje kukuruza

Trenutno ne postoji nijedno sredstvo u Srbiji koje bi na ovakav način u potpunosti moglo da zaštiti biljke od požara. Jedino što kao prevencija može da se uradi jeste da se podigne svijest o tome da se biljni otpad ne smije paliti, što je i zakonom zabranjeno, da se mora koristiti ispravna mehanizacija, a veliku ulogu u toj prevenciji i edukaciji poljoprivrednika imaju upravo i mediji, poručuje Zubac.

Barović: Mediji nisu dovoljno posvećeni izvještavanju i edukaciji o zaštiti od požara

Međutim, vanredni profesor sa Filozofskog fakulteta Vladimir Barović koji se dosta bavio izveštavanjem u kriznim situacijama ocjenjuje da mediji nisu dovoljno posvećeni ovoj temi dodajući da je njihova uloga u prevenciji požara ključna.

"Smatram da imamo veliki problem u tome što jednostavno ljudi nisu dovoljno edukovani. Posebno nisu edukovani naši poljoprivrednici i primjenjuju dosta zastarjele agrotehničke mjere, a to je i spaljivanje. To spaljivanje ima mnogo negativnih konzenkvenci po biljni i životinjski svijet. Mislim da je jako bitno da shvatimo da treba edukovati poljoprivrednike. Nedovoljna informisanost i edukacija poljoprivrednika je veliki problem i zato treba edukovati ljude i objasniti im kako se to radi i mislim da je tu uloga medija ogromna," poručio je Barović.

On navodi da mediji mogu da utiču na edukaciju ljudi u vidu specijalizovanih emisija, kroz intervjue sa stručnjacima odnosno ljudima koji se bave tom oblašću i kroz razne reportaže, terenski rad i razgovor sa ljudima, kao i izvještavanje i sa seminara i skupova koji se bave tim problemima.

Barović: Cenzura i autocenzura pospješuju nedovoljno izvještavanje medija o požarima

Na to što mediji malo izvještavaju i edukuju o zaštiti od požara i sprječavanju požara u poljoprivredi, kao i o požarima koji su se do sada dogodili utiču i, ocjenjuje Barović, cenzura i autocenzura koje su, dodaje, prisutne u medijima.

"To je veliki problem i to su boljke našeg društva i moraju da se prevaziđu. Osim cenzure i autocenzure, problem je i to što se više izvještava o stvarima koje su nebitne, a ne bave se životnim pitanjima, a ovo jeste životno pitanje i pitanje koje se tiče svih nas," poručio je Barović.

Pored toga što treba podići svijest o važnosti sprječavanja požara, o tome da se biljni otpad ne smije spaljivati, važno je uticati na osvješćivanje o značaju postojanja i primjenjivanja pomenutog patenta i sredstava sličnih tome u cilju smanjenja i sprečavanja požara. Promocija i edukacija o takvim mjerama zaštite mogu da u velikoj mjeri doprinesu i sami mediji, poručili su sagovornici na radionici "Uloga medija u izvještavanju u kriznim situacijama" u Novom Sadu.