Strategija dobila punu podršku poljoprivrednika: "Nemojte da fali ruku"

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021.-2027. dobila je zeleno svjetlo i od predstavnika poljoprivrednika i od Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Naime, o ovom dokumentu raspravljalo se danas pred Odborom, upravo na inicijativu poljoprivrednika, a prisustvovao je i resorni ministar Kemal Hrnjić koji je naveo da je Nacrt upućen na usvajanje Vladi FBiH, te dodao kako vjeruje da se čekao ovaj "signal poljoprivrednika", kako bi on bio uvršten na dnevni red.

Prema svemu sudeći, to bi se moglo dogoditi već na narednoj sjednici jer zaključak današnje rasprave glasi:

"S obzirom na to da su udruženja usaglasila stavove sa Ministarstvom po pitanju Strategije i da nema nesuglasica, Odbor podržava dogovorenu Strategiju", rekao je Sandi Salkić, predsjednik ovog parlamentarnog tijela koje u bilo medijator rasprave koja je trajala više od dva sata.

Uvažene sugestije

Ministar Hrnjić je na početku sastanka prezentirao da je riječ o izmijenjenom dokumentu koji je izrađen za vrijeme prošlog saziva Vlade FBiH, te da su u njega uvrštene sugestije poljoprivrednika s kojima su održali sastanke u svih deset kantona

"Mi smo u kompletu uvažili sve što smo čuli ba terenu, i izmijenili. Posebno se to odnosi na sektor mljekarstva. koji je najosjetljiviji, najznačajniji, sektor koji povuče 55 miliona maraka u direktnoj proizvodnji. Smatrali smo da se niko u ovoj zemlji ne smije igrati sa tim sektorom i da moramo napraviti pravila igre kako ga unaprijediti", naveo je minister.

Da je mljekarstvo u problemu pokazuje podatak da je u proizvodnja z 2022., u odnosu na godinu ranije bila manja za 6,6 miliona litara, a izdvojeno je značajno više sredstava, a na skoro istom nivou se zadržala i lani. Tek se u godinama pred nama treba nadomještati ta količina.

"Mi smo u nekakvoj analizi došli do frapantnih podataka da 3.200 farmera ima od 3-5 grla i čine 75 posto farmi, a proizvode samo 25 posto mlijeka", rekao je ministar Hrnjić, a potom podsjetio na dva modela koji će biti ponuđeni novom strategijom, a o čemu smo ranije pisali.

Naveo je kako je cilj da bude više podrški po grlu, jer bi u tom slučaju farmeri kompletan iznos dobijali na početku godine, odnosno avansno 80 posto sredstava, a ostatak u jednoj ili dvije tranše do kraja godine, po litru mlijeka koja bi bila manja u odnosu na one koji dobijaju samo poticaje po litru.

"Imamo posebnu liniju kada je u pitanju ruralni razvoj, za nabavku grla, mehanizacije, mješaona hrane,, ređaja za mužu, hlađenje i proširenje štalskih kapaciteta. Naš jedini uvjet za te farmere bi bio da kroz strateški period rastu minimalno jedno grlo u proizvodnji svake godine. Dakle, ukoliko je imao tri da strateški period završi sa šest grla", naveo je ministar.

Isključivo za njih bi bila oformljena kreditna linija kod Razvojne banke kako bi finansirali svoje biznise gdje bi najmanji dio ulagali farmeri, a najveći resorno ministarstvo, a jedan dio kreditna sredstva. Oni koji ne pokažu interes za dodatnu proizvodnju,kako je dodao, razgovarali bi s kantonima da oni pređu na finansiranje samo s tog nivoa, a da Federacija ima fokus na samoodrživim farmama.

Nabavka isključivo simentalki

U strategiji stoji i da će se u nekom narednom period finansirati isključivo nabavka simentalskih goveda koja su povoljna i aklimatizovana za naše uvjete proizvodnje te koje je u kombinaciji mlijeko i meso, čime bi se automatski dizale obje proizvodnje. Osnovna izmjena će se desiti i u tovu junadi, gdje su manji proizvođači bili onemogućeni da plasiraju svoja utovljena goveča na tržište zbog potvrde koju je ministarstvo tražilo.

"Došli smo do prijedloga da u tom sistemu idemo na mjerenje težine pri ulazu u tov i mjerenju težine pri izlazu i da podržavamo dana u tovu. Tu ne bi više bilo otkupnih blokova, odnosno smetnje da i oni koji nisu do sada mogli plasirati svoje proizvode ili su bili uslovljeni od strane otkupljivača, da to sada mogu raditi po realnim tržišnim cijenama", pojasnio je ministar.

Ograničenje do 100.000 eura, koje stoji u tekstu, neće se primjenjivati, ali ostaje kao napomena da takva mogućnost postoji u nekim narednim strategijama.

Kada je riječ o uvođenju uvjetnog plaćanja po hektaru, Hrnjić je rekao kako je to prihvatljivo, ali da će se neke strateške proizvodnje poput krušnih žita, grožđa, maslina, voća, povrća i ostalog, podržavati i određenim koeficijentom, slično kao u današnjem programu.

"Strategija mora biti usklađena sa evropskim standardima, sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, jer ako to ne budemo radili nema pregovora o uspostavi IPARD strukture i povlačenja sredstava", naglasio je tokom svog izlaganja, a potom pozvao prisutne farmere da iznesu svoja eventualna neslaganja.

Neću biti ministar ako ostane stara strategija

Ponovio je da će program podrški za 2024., vjerovatno biti kao i do sada kreiran, odnosno da srednji i veliki proizvođači neće dobiti “ni fening više sredstava”, a da će eventualna povećanja iz ranije navedenih razloga biti usmjerena ka malim.

"Ako ovo ne uradimo uništit ćemo poljoprivredu Federacije BiH. Mi njima moramo dati šansu tri godine da se izvlače. Ko pređe u ovaj system proizvodnje onda on ostaje poljoprivrednik ko ne pređe onda ga vi zovite socijalnom pričom, on više nije poljoprivrednik", pojasnio je i istakao i kako bi bilo pošteno da se novoj Vladi FBiH da prilika da provede svoju viziju, te da ukoliko neko smatra da treba ostati po starom, onda će on dati ostavku.

"Ja neću biti minister, ovdje vam obećavam, ukoliko ostane stara strategija. Morate mi dati šansu da popravljam poljoprivredu, preuzimam taj rizik", naglasio je Hrnjić.

Puna podrška poljoprivrednika

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK, Amir Bulut, rekao je kako su poljoprivrednici u ovom kantonu najugroženiji, istakavši kako im ide u prilog nova strategija te da je prethodna vlada napravila veliku grešku jer je forsirala velike proizvođač.

"Došli smo u situaciju da nam je pala proizvodnja i da smo tov junadi i proizvodnju mesa ugasili iz razloga što su mali prepuštani sami sebi. Mi smo ugroženi jer nas niko nigdje ne prihvata, u bilo koju banku da dođemo neće nam dati kredite i zato se gase", naveo je Bulut, dodavši kako ih najviše ugrožavaju pravilnici jer nisu u mogućnosti napraviti objekat za jednu godinu.

Damir Pavković, ispred Seljačkog saveza FBiH, ukazao je da činjenicu da se usvaja dokument kojem je već pola perioda prošlo, no ministar je objasnio da ona mora biti od 2021. do 2027. jer je to u skladu sa evropskim propisima. Pavković je istakao i kako su u FBiH svi proizvođači tovne junadi mali.

"Nema velikog proizvođača. Mislim da je 310 komada je godišnja proizvodnja, tako da mislim da nas treba potaknuti. Mali bez velikih ne mogu nikako, ali sinergijom možemo dobiti održivo stanje", ocijenio je ovaj farmer.

Iz Seljačkog saveza FBiH su potencirali tokom rasprave da se neki navodi preciziraju i u općem i u specijalnom dijelu, ali su u konačnici odustali od toga, navodeći da zbog tehničkih detalja ne žele usporavati donošenje ovog dokumenta.

Nemojte da "fali ruku"

Izmijenjena strategija je jasna i podržava svakog farmera, ocijenio je Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, kazavši kako se osjeća ponosnim radi takvog ishoda jer su velike zasluge za to imali upravo poljoprivrednici. Stoga je zamolio zastupnike da kao domaćini svojih porodica podrže ovaj document, kako ne bi "falilo ruku".

"Molim zastupnike, da podrže ovu sirotinju koja hoće raditi. Nas su napravili sirotinjom, mi kopamo, hoćemo raditi, plaćamo poreze, ali izbacite politiku kada je u pitanju poljoprivreda. Došlo je vrijeme da se rukavi zasuču, parlamentarci to naplate potaman, a mi u balegi. Tražim podršku od svakog", poručio je Kahriman.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika TK, Eldin Glibanović, rekao je da je Tuzlanski kanton u prošloj godini nabavio 129 novih trakora koji su u do sad odradili hiljade sati na oranicama.

"Stav nas sa područja Tuzlanskog kantona je bio da ćemo uvijek podržavati politike koji će ići na ruke poljoprivrednih proizvođačima. Važna je podrška malih i srednjih gazdinstava. Onaj ko može investirati 2 miliona u mehanizaciju, on može biti manje pripažen", poručio je Glibanović.

Osvrnuo se i na kašnjenja u isplati poticaja iz trezora, napomenuvši da poljoprivreda ima optimalne rokove te naveo da bi ona trebala biti na drugom ili trećem mjestu prioritetu, odnosno odmah nakon isplate penzija.