Stoka se zbog vukova neće moći držati u velikim dijelovima Evrope?

Vukovi su autohtona vrsta, ali imaju veoma lošu reputaciju što je rezultiralo njihovim istrebljenjem u velikom dijelu Evrope. Među stanovništvom je ukorijenjen strah od ovog grabežljivca, stočari sabiraju štetu, a manje se govori o njegovoj ulozi u prirodi.

Njihova populacija se u prirodi oporavila i povećali su svoju brojnost. Ovo su omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. To je omogućilo da se pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. No, u savremenom svijetu oni su ugroženi širenjem ljudskih naselja, degradacijom i fragmentacijom divljih staništa, krivolovom, ali i neprihvatanjem od strane stanovništva, posebno stočara, da su im vukovi sve bliže.

Evropa je veoma naseljen kontinent i nema više nepreglednih prirodnih staništa u kojima bi ova divlja životinja mogla boraviti, a da se ne sretne s ljudima. U nekim zemljama gubitak staništa i prirodnog plijena primorao ih je da se hrane stokom što predstavlja veliki problem jer se ljudi nadmeću s vukovima za plijen.

Da li je moguć suživot vukova i ljudi?

Kako navodi Euractiv, rast populacije vukova u Evropi je postala prijetnja zbog čega se među poljoprivrednicima javljaju tenzije.

Holandski poslanik Evropskog parlamenta, Bert-Jan Ruissen je upozorio: "Ne možemo sebi priuštiti da stojimo po strani i ne radimo ništa - stoka se neće moći držati u velikim dijelovima Evrope."

Prema nacrtu prijedloga rezolucije o zaštiti uzgoja stoke i vukova državama članicama treba dati "neophodnu fleksibilnost kako bi omogućile konkretne mjere" za efikasno rješavanje sukoba koegzistencije.

Ovaj nacrt je podnio Norbert Lins, predsjednik Odbora za poljoprivredu EP-a (AGRI). On je izjavio da rastući sukobi između poljoprivrednika, prvenstveno stočara, i vukova znači da je potrebno revidirati Direktivnu o staništima.

Početkom januara 2022. godine održan je sastanak ovoga Odbora gdje je nacrt dobio pozitivan odgovor. Glasanje o izmijenjenoj rezoluciji zakazano je za 28. februara, nakon čega slijedi plenarno glasanje u Strasbourgu 7. marta.

Evroparlamentarci su sve brojniji u istupima koji ukazuju na sve češće napade vukova na domaće životinje, a ovo nije prvi put da pozivaju na takve mjere.

Udruženje poljoprivrednika EU COPA-COGECA je upozorilo da unatoč naporima farmera i vlasti, strogi status zaštite velikih zvijeri čini mjere nedjelotvornim, dok su dosadašnje radnje za uspostavljanje skladnog suživota između ljudi i divljih grabežljivaca bili nedovoljni.

Dobrobiti od vukova

Vukovi su sastavni dio biodiverziteta Evrope i nosioci su veoma važne ekološke uloge. Oni regulišu gustinu naseljenosti divljih vrsta kopitara i uklanjaju manje ovih životinja iz divljine nego što to čine ljudi lovci. Možemo ih nazvati prirodnim čistačima i čuvarima ravnoteže u prirodi, jer tamo gdje ih nema vidjećemo degradaciju životne sredine.

Holandski ekolog i stručnjak za vukove, Glenn Lelieveld, rekao je za Euractiv da se problem neće riješiti ubijanjem pojedinačnih životinja: "To najčešće neće značiti smanjenje štete koju oni nanose. Ubijanje roditelja često ostavlja mlade bez odgovarajućeg vodstva i oni nisu naučeni da love pravilno, što zapravo povećava rizik od napada na stoku."

On je upozorio da farmeri rizikuju da se igraju vatrom ako se status zaštite vukova smanji, jer bi im bila potrebna dozvola za odstrel. Kazne za odstrel pogrešne životinje su veoma visoke, čak do šest godina zatvora.

Ove su divlje životinje navedene u aneksima Direktive o staništima EU kao strogo zaštićena ili zaštićena vrsta, a lovne dozvole za njihov odstrel mogu se izdati samo u izuzetnim okolnostima. To znači da se mogu dodijeliti samo u svrhu da se zaustave kada prave "ozbiljne štete" stoci, usjevima, kako bi se zaštitilo zdravlje i osigurala sigurnost stanovništva ili za istraživanje i obrazovanje.

Ubijanje pojedinačnih jedinki, posebno vođe čopora, narušava njihov status. Ovako oslabljeni oni traže lak plijen, a najčešće je to stoka koju uzgajaju poljoprivrednici.

Zašto nema političke volje da se riješi problem?

Zvaničnici EU su dali potvrdan odgovor kada je u pitanju mogućnost finansiranja mjera za zaštitu stoke od vukova prema novim nacionalnim strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). To je u nadležnosti pojedinačnih država da ovu mogućnost uvrste u svoje planove.

Francuska je odlučila da na ovakav način zaštiti svoje stočare, dok, primjerice, Holandija još uvijek nije. No, ondje se radi na ažuriranju vlastitog plana koji se očekuje u ljeto 2022. godine.