• Zoonoze

Što humana medicina može naučiti od veterine? Mogu li se zoonoze iskorijeniti?

"Požar“ koji prijeti od zoonoza treba gasiti na samom izvoru - adekvatnom brigom za zdravlje životinja kojom osiguravamo budućnost čovječanstva, složili su se predavači na webinaru kojega je organizirala Europska mreža agrarnih novinara.

Foto: Depositphotos/dusanpetkovic
  • 78
  • 4
  • 0

Koronavirus Covid-19, koji je imao razorno djelovanje na čitav svijet, ozbiljan je podsjetnik na postojanje skupina zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, a koje zovemo zoonoze

Do sada je poznato njih više od 200, među kojima su, uz aktualni Covid -19 i SARS, Ebola, Zika, MERS-CoV. Procjenjuje se da je oko 60 posto svih postojećih zaraznih bolesti, prisutnih u ljudskoj populaciji, zoonotske prirode. Većina njih dolazi od divljih životinja, a od njih potiče čak i 75 posto novih zaraznih bolesti ljudi (uključujući ebolu, HIV i gripu). Od pet novih, koje se svake godine pojavljuju, tri su animalnog podrijetla. Iz reda zoonotskih patogena je i 80 posto agensa, koji potencijalno mogu biti upotrebljeni kao sredstvo u bioterorizmu.

Slijedom navedenog, postavlja se čitav niz pitanja. Može li borba protiv virusa u veterini poslužiti kao korak naprijed u borbi protiv virusa u medicini? Što naš sustav zdravstvene zaštite može naučiti od veterinarske virologije? Gdje smo pogriješili s Covidom-19? Mogu li se zoonoze iskorijeniti? Prijete li nam neke nove pandemije? Tko su glavni "vatrogasci" koji mogu spriječiti rasplamsavanje bolesti te smanjiti rizik od nekih budućih pandemija? 

Svoju viziju i stav o ovim, ali i brojnim drugim pitanjima, novinarima iz cijelog svijeta na webinaru, u organizaciji Europske mreže agrarnih novinara (ENAJ), a s temom "Zaustavljanje sljedeće pandemije: Što zdravstveni sustav može naučiti od veterinarske virologije?" predstavilo je troje uglednih predavača: Roxane Feller, generalna tajnica AnimalhealthEurope, Hans Nauwynck, profesor na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta Gent i Rens van Dobbenburgh, predsjednik Federacije veterinara Europe. 

Roxane Feller: Prevencija je najučinkovitija

Feller je pojasnila kako u prevenciji sljedeće pandemije može pomoći One Health koncept - organizacija koja radi na lokalnoj, regionalnoj, međunarodnoj i globalnoj razini, a koja za cilj ima poboljšati zdravlje i dobrobit ljudi, životinja, biljaka i okruženja. Polazi se od činjenice da su zdravlje čovječanstva kao i životinja međusobno ovisni i povezani sa zdravljem ekosustava, odnosno okruženja u kom živimo.

Pandemija koronavirusa podigla je svijest o toj povezanosti, ali i o presudnoj ulozi koju preventivne mjere mogu igrati u osiguravanju povratka "normalnog" života.

"Ono što pogađa jednu kariku ovog lanca, u konačnici pogađa i ostale. Najmanje 60 posto bolesti dijelimo sa životinjama, 72 posto novih infekcija potiče od divljih. Bolesti nastale u posljednjih 40 godina u velikoj su većini posljedica čovjekova zadiranja u divljinu i demografskih promjena“, ističe Feller.

Panelisti
Roxane Feller,  AnimalhealthEurope, Hans Nauwynck, Veterinarski fakultet Sveučilišta Gent i Rens van Dobbenburgh, Federacija veterinara Europe

Mišljenja je da novonastale zarazne bolesti poput Ebole, SARS-a, Zika virusa, mogu biti povezane s loše reguliranom trgovinom divljim životinjama. Hot spotovi su koncentrirani u tropskim područjima, gdje je njihova bioraznolikost velika, a vrši se masovna prenamjena zemljišta.

"Prevencija, koja može spriječiti pojavu bolesti kod životinja, jedan je od najučinkovitijih koraka koji možemo poduzeti u očuvanju zdravlja čovječanstva", istakla je Feller.

Gdje smo pogriješili s Covidom – 19?

Sustav javnog zdravstva imao je, smatra Feller, plan i pripremao se efikasno odgovoriti na pandemije, ali ta su nastojanja u prvom redu bila usredotočena na zdravlje čovjeka te na klinički odgovor, umjesto na prevenciju. 

"Kroz povijest su briga za zdravlje čovjeka, životinja, biljaka kao i okoliša, funkcionirali odvojeno jedno od drugog. To je stvorilo prepreke u razmjeni informacija, financiranju, ciljevima, alatima, prioritetima i procesima te je doprinijelo neuspjehu u predviđanju, prevenciji i odgovoru na pandemiju s kojom smo se sada suočili. Upravo nam je ovo prilika da reorijentiramo sustav, kako bi bio bolje pripremljen za sljedeći izazov s kojim ćemo se neizbježno susresti", naglašava Feller.

Podsjeća da su se, tijekom pandemije, WHO, OIE, FAO i UNEP složili da je važno raditi zajedno te se približiti konceptu One Health. U proljeće ove godine 25 vlada i WHO, pozvali su na međunarodni ugovor o pripravnosti za pandemiju te će u studenom WHO biti domaćin sastanka na kojem će se takav ugovor razmotriti.

"Treba izgraditi efikasnu suradnju između dva zdravstvena sustava – onog koji se bavi zdravljem i ljudi i životinja. U cilju boljeg otkrivanja bolesti, koje predstavljaju prijetnju, treba poboljšati nadzor, jačati kapacitete laboratorijske dijagnostike novih patogena, poboljšati sustav upravljanja kod pojave bolesti te pojačati pripravnost za epidemiju i kapacitete za brz odgovor na pojavu zoonoza", ističe generalna tajnica AnimalhealthEurope.

Hans Nauwynck: Suvremene farme isključuju unošenje virusa

Prema mišljenju brojnih stručnjaka, kako bi se smanjio rizik od buduće pandemije, svjetski bi lideri trebali poticati postupno odstupanje od sustava intenzivnog uzgoja stoke, kojim se perad, svinje ili goveda drže u zatvorenom prostoru, pod strogo kontroliranim uvjetima. Takav, industrijski uzgoj, uzrokovao je pojavu mnogih novih zaraznih bolesti te povećao rizik od pandemija, upozoravaju stručnjaci, dodajući da je Covid-19 alarm za buđenje.

"Istina je da su oduvijek postojali i postoje virusi koji preskaču na jedinke različitih vrsta, ali ti su "preskoci", na sreću, iznimno rijetki. Kada pak virus dođe na novog domaćina, to može dovesti do agresivnog ishoda, no ipak ne uvijek", tvrdi Hans Nauwynck. 

Dodaje kako većina tih virusa, čije su glavne žrtve ljudi i domaće životinje, potiče od divljih, jer se, zbog sve češćih i masovnijih odlazaka u prirodu, kontakt s divljima s vremenom znatno povećao. S povećanjem naše populacije te broja stoke koja se uzgaja na farmama, povećava se i rizik od prelaska virusa s vrste na vrstu.

Najvažnije je virus ne unijeti na farmu (Foto: Depositphotos/yadamons)

"Hoće li se virusi širiti sa životinja na ljude – hoće! No, koji će točno biti, od kojih životinja i kada će se dogoditi njihov prelazak na čovjeka – pitanja su na koja nitko ne zna odgovor. Važno je, stoga, pripremiti i ljude, ali i domaću stoku, za scenarij izbijanja katastrofalnih bolesti koje dolaze od izvora u divljini", poručuje Nauwynck. 

Kao dobar primjer navodi suvremene farme na koje, kako bi se isključilo unošenje virusa – nema slobodnog pristupa, pri ulasku je obavezna dezinfekcija, a na nekima čak postoje i tuševi. 

U veterinarskoj medicini utvrđivanje etiologije zaraznih bolesti i rezistencije, odnosno otpornosti bakterija na antibiotike, iznimno je važno. Velika se pažnja posvećuje i tome da se oboljele životinje tretiraju adekvatnim antibioticima. No, Nauwynck smatra da se, za razliku od dobre prakse u veterini, u ljudskoj medicini utvrđivanju uzroka zaraznih bolesti i određivanju rezistencije bakterija na antibiotike ne posvećuje tolika pažnja. Mišljenja je da se olako uspostavljaju dijagnoze te propisuju lijekovi, a ističe i kako nema bitnijih promjena u sustavu prevencije te se primjenjuju uglavnom fiksni programi cijepljenja. 

Podsjeća kako su upravo cijepljenjem i/ili ostalim mjerama, kod životinja u Europi uspješno iskorijenjeni brojni virusi, među kojima je virus goveđe kuge, kuga malih preživača (peste des petits ruminants PPR), svinjska kolera, slinavka i šap, virus Aujeszkyjeve bolesti (gE cjepivo s negativnim markerom), goveđi virusni proljev, bjesnoća. Među onima koji su ili će biti uspješno iskorijenjeni u našoj populaciji u Europi, uporabom cjepiva i/ili drugih mjera su velike boginje i dječja paraliza.

Rens van Dobbenburgh: Zoonoze će uvijek postojati

"Zoonotske su bolesti postojale, postoje i postojat će sve dok postoje ljudi i dok postoje životinje, ali veterina može minimalizirati rizik da se one razviju u pandemiju. No, rizik ravan nuli je utopija. Svi mi dijelimo isti eko sustav - u kontaktu smo s domaćim životinjama, hranimo se njihovim mesom i proizvodima njihova podrijetla, koristimo ih za rad, provodimo s njima slobodno vrijeme i družimo se...", podsjeća Rens van Dobbenburgh te dodaje kako su zarazne bolesti, uključujući i zoonoze sveprisutne i konstantno se prilagođavaju, a one najsposobnije preživljavaju. "Srećom, njihov proboj i prelazak na čovjeka je najčešće ograničen", kaže.

Smatra da je razlog što je rizik danas ipak veći, a uzrokuje ga krčenje šuma i klimatske promjene koje uzrokuju migracije jer su ozbiljno oštećena staništa povezana s određenim ekološkim zajednicama.

Krčenje šuma povećava rizik (Foto: Depositphotos/InkDropCreative)

Jedan od uzroka povećanog rizika je i neviđena globalna trgovina i transport životinja i roba, kao i razdvajanje prehrambenog lanca - stoka se rađa, uzgaja i usmrćuje na različitim mjestima. Uz to i globalno povećanje ljudske populacije te povećanje poljoprivrednih kapaciteta, za posljedicu ima još više kontakata.

Samo jedna zaražena životinja može dovesti do pandemije

Veterinari su, smatra van Dobbenburgh, "vatrogasci" uvježbani za zaustavljanje širenja virusnih bolesti. Važnu ulogu u tom procesu imaju njihove redovite posjete i kontrole, sustav za nadzor i rano upozorenje te određivanje mjera kontrole, s obzirom na ozbiljnost i utjecaj bolesti. 

Treba poboljšati i uvjete za smještaj stoke, biosigurnost, prehranu i genetiku, razborito i odgovorno upotrebljavati antibiotike te ih cijepiti, kada god je to moguće. "I uz sve mjere, pandemija možda neće biti izbjegnuta, ali će biti minimaliziran rizik od njenog nastanka", poručuje  predsjednik Federacije veterinara Europe

U cilju zaštite zdravlja, zoonotske patogene najučinkovitije je i najekonomičnije suzbijati na njihovim životinjskim izvorima. Slijedom toga, moraju se razviti učinkovite globalne strategije za njihovu prevenciju i kontrolu, koje bi se trebale koordinirati na sučelju čovjek-životinja-ekosustavi te primjenjivati na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Ključnu ulogu imaju veterinarske službe, koje radeći na zaštiti i dobrobiti životinja, značajno doprinose i poboljšanju našeg zdravlja, kao i sigurnosti hrane.


Tagovi

ENAJ Europska mreža poljoprivrednih novinara Roxane Feller Hans Nauwynck Rens van Dobbenburgh Zoonoze Covid-19 One Health Pandemije Zdravlje


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Mrkvica,kupus Farao i salata Lianabell .Jedne sam malcirala a ostale dok skupim trave
#mojepovrće