Stari IMT u novom odijelu: Otvara se TIM fabrika traktora u Srbiji?

Ono što je Maradona za Argentince, što je krava u Indiji, to je našem poljoprivredniku IMT traktor, kao Maču Pikču, neki vid malog božanstva u dvorištu, pogotovo za one malo starije koje je dodirnuo taj period zlatnog doba ove fabrike. Mašine su takvog kvaliteta da su se održale i do dana današnjeg i mnogima je i dalje glavno sredstvo u poljoprivrednoj proizvodnji, crvena mašina s crnim bikom na svom čelu.

Mnogo poljoprivrednika je zvalo konstruktora iz stare fabrike IMT-a Petra Grbića, jer nisu imali kome da se obrate, u nadi da bi možda on mogao da pokrene inicijativu da se napravi nova fabrika. Poslije dobrog odziva i mnogo poziva seljaka nakon njegovih pojavljivanja na televiziji i društvenim mrežama, odlučio se za taj korak. Javljali su mu se i ljudi širom sveta, od Kanade, Amerike, pa do Australije. 

"Prvo sam se morao posavjetovati sa pravnicima, jer je TAFE kupio i ime i znak IMT-a. Videćemo još kako će izgledati i kako će se zvati tačno nova fabrika, ali moja unuka i ja smo smislili logo koji dosta podsjeća na IMT-ov", kaže Grbić i dodaje da je jedina bitna razlika što bi umjesto bika bio konj, jer su konji došli poslije bikova, savremeniji su, pa bi i nova fabrika trebalo da bude savremenija od one stare.

Stari IMT traktori, prema svjedočenjima poljoprivrednika, su mnogo kvalitetniji od današnjeg TAFE-a. To potvrđuje i Slavoljub Kolarski iz Crepaje kod Pančeva u Srbiji koji se bavi kompletnim remontom traktora. 

"To se najbolje vidi kada odete kod metalostrugara, on ne može da obradi neke elemente IMT-a koliko su čvrsti, za razliku od TAFE-ovih, kao što je kućište mjenjača, prednji trap i slično", rekao je Kolarski i dodao da su na turskim odlivci mekani kao sir.

Profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Jan Turan rekao je da poređenje dva modela traktora nema smisla. Ako oni imaju istu konjsku snagu, istu težinu i drugo, možemo samo gledati tolerancije dijelova.

Njemačka tehnologija

Međutim, Petar Grbić je okupio i tim inženjera koji su počeli da projektuju isključivo najsavremenije mašine na svijetu koje trenutno postoje. Dva inženjera iz Srbije su već završili projekat za obradu odlivaka za CNC mašinu, odradili proračun koliko košta i sve druge detalje. Sada, kako kaže, treba da rade projekat za zupčanike i za ostale dijelove. Plan je da sve, osim motora, što je IMT radio, da se radi i u novoj fabrici.

"Inženjeri su iz Srbije, ali smo upute dali Nijemcima. Javljali su se i Japanci i Kinezi, ali najviše povjerenja imam u njemačke mašine. Uradili su mi već četiri-pet mašina za 16.000 traktora, kompletni projekat, koje tačno mašine, tehnologiju i sve. Planiramo da proizvodimo sve dijelove izuzev motora, njega ćemo da uvozimo", kaže tvorac ideje i dodaje da će ugrađivati čak i sa EURO 5, da bi moglo da se izvoze u Evropu.

IMT-539 kultni, ali 549 je bolji?

Kako kaže, IMT-539 lično ne bi pravio, jer je 549 po njemu daleko bolji, međutim njega seljaci toliko vole, da će se i on proizvoditi i vjerovatno će biti tražen.

"Praviće se 549 koji je odličan traktor, 577 i 590, od 90 konjskih snaga. Seljak koji ima 300-400, pa i 500 hektara, moći će lako da radi i da obrađuje sa tim traktorima. Za veće proizvođače, od nekoliko hiljada hektara, još ne možemo proizvoditi traktore, bar ne na početku, ali i oni za transport recimo, mogu da koriste ove", kaže Grbić dodajući da su i takvim proizvođačima potrebne mašine od 70 i 90 konjskih snaga.

Profesor Turan je rekao da mali traktori "trkači", sa malim brojem konjskih snaga mogu da se proizvode za transport ili slično, ali da tržište sada traži veće traktore.

"Potrebni su traktori preko 100 konja", rekao je Turan.

Slabe tačke

Kolarski se bavi remontom još od 90-ih, počeo je kada je imao 17 godina i do sada je kroz njegove ruke prošlo preko 100 IMT traktora. Pored svih kvaliteta i prednosti, ukazao je i na nedostatke kod određenih modela koji se planiraju praviti u novoj fabrici.

"Kod 539 najviše se kvari mehanički upravljač, a kod 549 ljudi najviše dolaze sa kvarom diferencijala. Za 577 kao najslabiju tačku bih izdvojio kočnice, ali i to kod starijih modela, manje se kvare mokre kočnice, ali su znale i sajle da zaribaju" kaže ovaj majstor.

Pošto se već pominjalo da bi nova fabrika proizvodila sve dijelove osim motora, Kolarski savjetuje da bi možda najbolje bilo ugrađivati Perkinsonove motore.

Nova fabrika će donijeti i neke novitete. Plan je da se na početku proizvode identični IMT traktori kao ranije, prvenstveno zbog rezervnih dijelova, ali kako Grbić kaže, vremenom će se poboljšavati modernijom opremom, najsavremenijim mjenjačem, GPS uređajima i slično.

Kako Grbić navodi, javljali su mu se i razni "tajkuni", ali njegova je ideja da to bude u vlasništvu seljaka, koji bi priložili 1.000, a najviše 5.000 eura i time zapravo kupili dionice.

"Kada bi 100.000 seljaka uložilo po 1.000 eura, to je već 100 miliona, što je i duplo više od potrebnog. Zato bi napravio akcionarsko društvo, otvorio žiro račun i svaki seljak bi mogao kupiti akcije. Tako će živjeti od dividende koja je mnogo bolja nego što je u bankama, a kada mu pare budu potrebne, može svoje akcije da proda i da vrati uloženi novac nazad”, kaže Grbić i dodaje da ne želi da dođe neki tajkun koji bi uložio 20-30 miliona eura, jer bi onda ispalo da je on i "gazda", stoga bi prije volio da to budu poljoprivredni proizvođači, seljaci.

Jan Turan je rekao da kompletna proizvodnja u Srbiji nije moguća. Mogu da se proizvode akumulatori, tegovi, gume i slično, ali hidraulika, mjenjač i kompleksnije stvari, to jednostavno nije moguće.

"Kompletna proizvodnja da se počne od nule, ovdje i u ovom momentu nije moguća. Rat u Ukrajini, kao i trenutna ekonomska situacija, učinili su da je nemoguće prikupiti tolika sredstva i da se započne takva proizvodnja od početka. Proizvodnja kompletnog traktora je komplikovana stvar."

Bira se mjesto

Što se tiče lokacije, Grbić navodi da mu je predsjednik opštine obećao 25 hektara zemlje za fabriku na petlji u Jakovu, međutim on bi više volio da je u Dobanovcima gdje je već postojeća infrastruktura i gdje je mjesto već dobro poznato.

"Kada sam započeo ovu priču, bio sam malo skeptičan, mislio sam da nema šanse, ali sam onda počeo dobijati poruke podrške i kada sam vidio koliko je ljudi zainteresovano, shvatio sam da je ovo skroz izvodljivo", zaključuje ovaj stručnjak dodajući da ima i onih sa negativnim komentarima, ali da je takvih svega jedan do dva posto.