Šta bi uvođenje diferencirane stope PDV-a na poljoprivredne inpute značilo farmeru u BiH?

Smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na poljoprivredne inpute jedan je od načina da se spase domaći proizvođači, posebno oni mali koji litar mlijeka prodaju za svega 55 feninga, dok repromaterijal plaćaju po punoj cijeni.

Zahtjev za uvođenjem diferencirane stope PDV-a u BiH usaglasili su predstavnici poljoprivrednih udruženja iz oba bh. entiteta, a predložen je s ciljem smanjenja troškova proizvodnje i olakšavanja položaja proizvođača.

Poljoprivrednici definirali zahtjeve: Zaštita domaćeg tržišta ili slijede radikalnije mjere

Stručni savjetnik u Udruženju poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, Miljan Erbez ističe kako BiH mora primijeniti evropske modele ukoliko želi sačuvati selo i osigurati prehrambenu bezbjednost.

"Ispratili smo kakvo je stanje što se tiče PDV-a, pa evo u susjednoj Hrvatskoj on je pet posto na poljoprivredne inpute, a standardni 25%. Srbija ima direfenciranu stopu. Radili smo i analizu u cijeloj Evropskoj uniji. Vidjeli smo da je u nekim zemljama čak nula posto poreza", kaže Erbez, dodavši kako je anketa među članstvom Mljekara RS, potvrdila da svi koji su učestvovali, bez izuzetka traže niže namete.

Male proizvođači pod najvećim pritiskom

Prema njegovim riječima, ovakva mjera posebno bi značila malim poljoprivrednim proizvođačima. "Smatramo da su oni sada posebno ugroženi, jer u nekim dijelovima zemlje dobijaju tek 55 feninga za litar mlijeka, a kad nešto kupe, plaćaju 100 posto cijene, dok ovi veliki imaju i bolju cijenu i mogućnost da vrate PDV", ističe Erbez.

Podsjeća da BiH, poput Irske i Poljske, ima veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava, čiji opstanak zavisi i od mogućnosti da nabave repromaterijal po prihvatljivim cijenama. Kao primjer navodi Irsku, gdje se na određene poljoprivredne inpute primjenjuje nulta stopa poreza.

Koliko iznosi PDV na poljoprivredne repromaterijale u EU - pogledajte ovdje.

"Irska je karakteristična po velikom broju malih farmi i domaćinstava sa po pet do osam grla Aberdeen Angusa, to što inpute mogu kupiti po prihvatljivijim cijenama upravo je motivacija da ne napuste poljoprivredna imanja, a s druge strane osigurava prehrambena sigurnost same zemlje. Znamo da Irska skoro ne uvozi ništa pogotovo kad je u pitanju meso ili mlijeko."

Šta predlažu udruženja?

Bh. proizvođači su u daleko nepovoljnijem položaju. Uvođenje nižih poreza smanjilo bi troškove proizvodnje, pojeftinilo hranu i olakšalo preživljavanje porodicama u ruralnim područjima.

"Diskutovali smo o PDV-u od 0 do 2% za domaće proizvode. Htjeli smo da na taj način pomognemo i jačanje sektorske industrije, na primjer hrane za stoku, znači vlasništvo može biti i inozemno, ali da je pogon registrovan i da funkcioniše na teritoriji Bosne i Hercegovine", objašnjava naš sagovornik.

Prijedlog je da najniža stopa bude za esencijalne proizvode bitne za različite sektore poljoprivrede, dok bi se za određeni broj poljoprivrednih inputa išlo sa stopom do 8,5%, odnosno maksimalno 50% standardne stope PDV-a u BiH.

"S tim da oni koji dolaze iz daljih područja da bude veća stopa tako bismo destimulisali kupovinu iz dalekih destinacija i dali doprinos u smanjenju emisije izduvnih plinova i efekta staklene bašte, znači ne duga putovanja nego ono što je proizvedeno kod nas ili negdje bliže, upravo zbog manjih transporta", dodaje.

Model koji predlažu udruženja obuhvata i posebne povlastice za ekološku proizvodnju, pa bi tako PDV na sve poljoprivredne inpute na organskoj bazi iznosio maksimalno 2 posto, bez obzira na zemlju porijekla.

Poljoprivrednici poručuju kako je vrijeme da se s deklarativne priče o približavanju Evropskoj uniji pređe na konkretne poteze i preuzmu rješenja koja evropskim seljacima već godinama omogućavaju opstanak. S toga, ističu, nije ni čudo što su nerijetko EU proizvodi konkurentniji nego naši na policama bh. trgovačkih lanaca.

^{*Naslovna fotografija: Karolina Rastija/Miljan Erbez}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor