Rad novinara je važniji nego ikada prije. U fokusu i životnoj opasnosti su oni koji izvještavaju o ekološkoj krizi. Vijeće EU upozorava i da se ove godine održavaju izbori u 60 zemalja svijeta
Svjetski dan slobode medija obilježava se danas, 3. maja, već 30 godina. Svrha mu je podsjetiti vlade svih zemalja svijeta na važnost slobode traženja, davanja i primanja informacija, te da one u svom radu moraju biti posvećene i otvorene za propitivanje i kritiku novinarki i novinara.
Vijeće Evropske unije u svom je saopćenju podsjetilo kako se ove godine izbori održavju u više od 60 zemalja cijelog svijeta te da je rad novinara važniji nego ikada prije.
"Kao naše oči i uši na terenu, novinari moraju biti zaštićeni uvijek i svugdje", poručuju dodajući da EU oštro osuđuje sve oblike nasilja nad novinarima zbog njihova rada, uključujući prijetnje, bez obzira na to primjenjuju li ga državni organi, organizirane grupe ili pojedinci.
Naglašavaju kako se neovisni mediji globalno suočavaju s raznim egzistencijalnim prijetnjama. "Danas, više nego ikad, moramo poduzeti odlučne mjere kako bismo osigurali da mediji mogu djelovati u održivim političkim, ekonomskim i pravnim uvjetima", ističu zaključivši kako je EU u tu svrhu unutar svojih granica poduzeo važan korak donošenjem Evropskog akta o slobodi medija kojim se želi povećati uredničku slobodu, zaštititi novinarske izvore i povećati transparentnost vlasništva nad medijima u EU-u.
Ovogodišnja tema, "Štampa za planet: Novinarstvo u suočavanju s ekološkom krizom", želi naglasiti ključnu ulogu novinarstva i slobode izražavanja u komuniciranju gorućih ekoloških izazova naše planete, stoji u saopćenju UNESCO-a.
No, porazna je činjenica da je sve više nasilja i zastrašivanja upravo onih koji izvještavaju o okolišu i klimatskim promjenama. Naime, u posljednjih 15 godina je 749 novinara ili medija koji su pisali o ovim temama bilo meta fizičkog nasilja, pritvaranja i uhićenja, internetskog uznemiravnaja, a ubijeno je najmanje 44 onih koji su istraživali pitanja okoliša.
U tom su razdoblju porasle i dezinformacije na internetu zbog čega je važna još jača podrška onima koji informiraju o činjenicama temeljenima na nauci.
Osim fizičkih napada, trećina ispitanih novinara rekla je da su bili cenzurirani, a gotovo polovina (45%) su podlegli autocenzuri izvještavajući o okolišu, zbog straha od napada, razotkrivanja izvora ili jer su bili svjesni da su njihove priče u sukobu s interesima sudionika u temi.
Sloboda medija i kvaliteta novinarstva uveliko se razlikuju diljem zemlje. Vlast u Republici Srpskoj kriminalizirala je klevetu što bi moglo predstavljati prijetnju novinarstvu, koje je već opstruirano na nacionalnom nivou političkim i ekonomskim pritiscima te činjenicom da se novinari ne osjećaju sigurnima, upozoravaju Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju o slobodi medija u svijetu. BiH je prema njihovu Indeksu slobode medija pala sa 64. na 81. mjesto.
"Bez pouzdanih naučnih informacija o tekućoj ekološkoj krizi, ne možemo se nadati da ćemo je prevladati. Pa ipak, novinari na koje se oslanjamo da istražuju ovu temu i osiguravaju dostupnost informacija suočavaju se s neprihvatljivo visokim rizicima, a dezinformacije povezane s klimom raširene su na društvenim mrežama", upozorila je glavna direktorica UNESCO-a, Audrey Azoulay poručivši da na Svjetski dan slobode medija moramo potvrditi svoju predanost obrani slobode izražavanja i zaštiti novinara širom svijeta.
I za kraj, razmislimo o poruci Benjamina Franklina, jednog od utemeljitelja Sjedinjenih Američkih Država čije su riječi danas i u ovom dijelu Svijeta više nego aktualne: "Ko god želi srušiti slobodu nacije mora početi s pokoravanjem slobode govora".
Tagovi
Autorica