Solarno navodnjavanje u BiH: Jedan sistem, četiri gazdinstva i ušteda od 1.000 KM

Prvi solarni sistem za navodnjavanje u Bosni i Hercegovini instaliran je prije 13 godina na imanju Jasmine i Nezira Šahovića u naselju Filipovići, nadomak Ustikoline. Više od decenije kasnije, ovi poljoprivredni proizvođači, zahvaljujući njemu, mjesečno uštede 1.000 maraka.

Iako su odavno dostupni na domaćem tržištu, korištenje solarnih panela u poljoprivredi u našoj zemlji je još uvijek u ranoj fazi, ali interes raste, posebno zbog visokih cijena energenata i suše, koja sve češće zadaje glavobolju proizvođačima.

Od velikog problema do jednostavnog rješenja

Ljetne suše i česte redukcije vode godinama su problem i za mještane Filipovića, baš kao i za mnoge druge zajednice širom BiH. Nestašice tokom sezone i ovdje su pravile ozbiljne probleme proizvođačima. Potraga za sigurnijim izvorom, porodicu Šehović navela je da sama traži rješenje - kako iz seoskog potoka dovesti vodu do plastenika.

Tako kreću u radove, pored potoka su izgradili bunar, kako bi osigurali konstantan dotok vode. Zbog razlike u nadmorskoj visini od oko 20 metara bilo je neophodno postaviti pumpu koja vodu izbacuje do proizvodnih parcela. Prvo rješenje bila je ona na gorivo.

"Imali smo strašne probleme. Ta stara pumpa na gorivo je trošila nenormalno", prisjeća se Jasmina, dodavši kako su tada imali veću proizvodnju i valjalo je vodom snabdjeti šest plastenika, za što je tokom sezone trebalo osigurati desetak kubika dnevno.

Na njihovo imanje, 2013. godine uz pomoć jednog međunarodnog projekta stiže prvi solarni sistem za navodnjavanje. A, pumpu koju su dobili, ubrzo su zamijenili novom.

"Sami smo se snalazili, malo proučavali i onda smo kupili bolju pumpu. To je bila toliko jednostavna kupovina. Našli smo je preko interneta i naručili iz Italije", kaže ona.

Sve je programirano

Navodnjavanje danas pokreće solarni sistem koji se sastoji od 8 panela (ukupne snage 1 kW), kontrolera, solarne Pedrollo pumpe i sistema ‘kap po kap’. Paneli su postavljeni na konstrukciji koja zauzima svega desetak kvadratnih metara površine. Dužina kabla zavisi od udaljenosti između panela i pumpe. Sve je programirano, pa se, objašnjava Šahović, pumpa "sama pali, ali i gasi". Kako kaže, sve funkcioniše vrlo jednostavno, a voda kreće već sa prvim jutarnjim zrakama sunca.

"Čim ujutro prva zraka sunca progrije, voda krene i cijeli dan teče dok sunce ne zađe. Pumpa izbacuje tri kubika vode u satu", govori ona.

Toliko je ima, da se iz jednog sistema danas navodnjava plastenici, bašte i voćnjaci, odnosno kompletna proizvodnja četiri domaćinstva. Voda se iz bunara direktno kroz crijeva distribuira do parcela. "Po plastenicima i baštama svi imaju sistem kap po kap i svako je sebi napravio priključak i uzima kad mu treba", kaže naša sagovornica.

Na imanju Šehovića, ali i njihovih komšija, se uzgajaju paprika, paradajz, patlidžan, luk, krompir, krastavci i drugo povrće, dok su u voćnjacima jagode, kupine, jabuke i kruške. "Koristimo ovu vodu za apsolutno svu proizvodnju, i u zatvorenom i na otvorenom i za voćnjake", dodaje.

Troškovi i ušteda

Troškovi, priča nam, nisu veliki, u odnosu na korist i uštedu koju donosi ovakva investicija. Pumpu sa inverterom, platili se oko 2.500 KM. Kasnije su kupili i rezervne solarne panele koji su koštali oko 2.000 KM.

"To su cijene od prije desetak godina, danas se sigurno može naći i jeftinije. Paneli se kupuju po kilovatu. Ovi naši daju jedan kilovat i prema tome se kupuje i pumpa", objašnjava.

Posao oko instalacije uradili su sami, pa "ruke" nisu plaćali. "Muž je dosta čitao o tome i sam je sve postavio i instalirao", kaže Jasmina.

Dodaje kako sistem nakon postavljanja ne zahtijeva dodatna ulaganja, samo povremeno očiste panele i potrebno je voditi računa o zaštiti pumpe tokom zime: "Pumpa mora da se čuva, zimi je dižemo iz bunara, jer ako u nju uđe mulj pokvarit će se", upozorava, dodajući da sistem omogućava i skladištenje vode u cisterne, zavisno od toga kako proizvođač želi organizirati navodnjavanje.

Struja s njive: Kako funkcionišu agrosolari i zašto ih nema u BiH?

Naša sagovornica ističe kako bi, uz današnje cijene, troškovi rada pumpe na gorivo bili ogromni. "Sad po ovoj cijeni goriva, mi bismo trošili mjesečno, da smo crpili kao onda, preko 1.000 maraka", navodi. Nakon više od decenije korištenja, sistema, nema dilemu: "Svima bih preporučila", poručuje na kraju našeg razgovora Jasmina Šehović.

Prednost sistema je što koristi sunčevu energiju, dok je uz minimalno održavanje predviđeni vijek trajanja oko 25 godina. Osim toga, nema štetnih utjecaja na okoliš, a višak proizvedene energije može se koristiti i za druge potrebe na imanju, na primjer manju rasvjetu.

*Naslovna fotografija: Vizual kreiran od ustupljenih fotografija s imanja Šehović uz pomoć AI alata