Struja s njive: Kako funkcionišu agrosolari i zašto ih nema u BiH?

Spoj poljoprivrede i obnovljivih izvora energije više nije futuristička ideja, već praksa koja se širi Evropom, a polako dobija zamah i u Bosni i Hercegovini. Iako interesovanje poljoprivrednika raste, administrativne procedure i neujednačena regulativa često usporavaju realizaciju projekata. Agrosolari tako postaju primjer dobre ideje koja još traži sistemsku podršku.

Radi se o integriranom sistemu u kojem se fotonaponski (PV) paneli postavljaju na način da omogućavaju paralelno korištenje zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju električne energije. U praksi to može značiti povišene konstrukcije iznad oranica, voćnjaka ili vinograda, odnosno razmaknute redove panela između kojih se i dalje uzgaja određena, uglavnom višegodišnja, kultura.

Sistem prilagođava položaj panela

U BiH za sada nemamo priliku vidjeti kako to izgleda u stvarnosti, no govoreći o svom iskustvu sa nedavne posjete jednom vinogradu ispod agrosolara u Francuskoj, mag.ing.agr. Dinko Polić, inače saradnik razvoja tehnologija u kompaniji EnergoVizija d.o.o., kaže da je ono što se ne može u potpunosti razumjeti kroz prezentacije zapravo stvarna sinergija između poljoprivrede i energetike. Ključno je da zemljište ostane u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje, a da energija bude dopunska djelatnost.

"Kod dinamičkih agrosolara ne radi se o trajnoj sjeni, već o upravljanju insolacijom. Sistem prilagođava položaj panela kako bi smanjio stres biljaka u ekstremnim uvjetima, a istovremeno očuvao fotosintetski potencijal", navodi Polić.

Višegodišnja međunarodna praćenja, pojašnjava, ukazuju na nekoliko ponavljajućih obrazaca:

• manja pojava ožegotina na bobicama
• smanjeno smežuravanje grožđa tokom sušnih razdoblja
• stabilniji vegetativni rast pri ekstremnim temperaturama

"Fenološki pomaci obično su umjereni, šara se može odgoditi nekoliko dana, a berba do približno sedam dana, što u toplijim regijama može pomoći očuvanju tehnološke zrelosti. Takvi rezultati dodatno potvrđuju potencijal agrosolara u ublažavanju klimatskih rizika", ističe Polić.

Ne postoji univerzalno rješenje

Smanjena evapotranspiracija (ukupan gubitak vode) redovno se navodi kao jedan od važnijih operativnih benefita. U pojedinim pokusima, prema riječima našeg sagovornika, zabilježeno je smanjenje potrebe za vodom u rasponu od približno 10 do 30 %, ovisno o godini, režimu padavina i tipu tla.

"Ono što želim naglasiti jest da je agrosolar svakako potrebno stručno prilagoditi konkretnoj poljoprivrednoj proizvodnji i nasadu. Ne postoji univerzalno rješenje, jer razmak, visina i propusnost panela moraju odgovarati potrebama pojedine kulture i lokalnim agroklimatskim uvjetima", pojašnjava, naglašavajući kako samo takav pristup osigurava istovremeno očuvanje prinosa i stabilnu proizvodnju električne energije.

Napominje da agrosolari ne eliminiraju potrebu za fitosanitarnom zaštitom. Mikroklimatske promjene zahtijevaju prilagođavanje programa zaštite, posebno u upravljanju vlagom i prozračnošću krošnje - aspekt koji se mora planirati već u fazi projektiranja.

Pojašnjava i kako novija istraživanja pokazuju da fokus više nije isključivo na očuvanju prinosa nego i na enološkom profilu. U nekim pokusima zabilježena je viša ukupna kiselost, stabilna šećera te veća koncentracija fenolnih spojeva. Rezultati ovise o sorti, lokalitetu, tipu tla i načinu upravljanja sistemom, te se ne mogu generalizirati na sve vinogradarske regije. Kontrolirano zasjenjenje može pomoći u očuvanju ravnoteže između tehnološke i fenolne zrelosti, što postaje sve važnije u kontekstu klimatskih promjena.

Proizvodnja struje predvidljiva, ali sezonalna

Konstrukcije se projektiraju tako da omogućuju prolaz mehanizacije i izvođenje standardnih vinogradarskih operacija. U praksi, prema iskustvu našeg sagovornika, ključnu razliku ne čini sama prisutnost konstrukcije, već kvaliteta projektiranja raspored stubova, širina redova i logistika kretanja strojeva. Proizvodnja električne energije je, kako dodaje, predvidljiva, ali sezonalna, s vrhuncem tokom ljetnih mjeseci.

"Kod dinamičkih agrosolara dodatna je specifičnost da se upravljanje panelima ponekad podređuje agronomskim ciljevima, pa maksimalna proizvodnja nije uvijek primarni kriterij. Takav kompromis predstavlja temelj dualne namjene stabilnu poljoprivredu uz dugoročan energetski prihod", navodi Polić.

Kako na farmi proizvoditi struju: Realna prilika za bh. poljoprivrednike?

Električna energija može se koristiti za vlastite potrebe gazdinstva, na primjer za navodnjavanje ili rashladne sisteme, no kod većih projekata najčešće se komercijalizira i isporučuje u mrežu putem operatora. Odabir modela ovisi o veličini projekta, potrošnji gazdinstva i investicijskoj strukturi.

Projekti, pojašnjava, prolaze kroz više administrativnih faza u okviru energetskog sistema radi utvrđivanja njihove prihvatljivosti i opravdanosti za elektroenergetsku mrežu, pri čemu se paralelno provode okolišni i prostorno‐planski postupci. "Administrativni i tehnički zahtjevi značajni su, zbog čega projekte u pravilu vode iskusni energetski developeri koji mogu osigurati usklađenost sa svim regulatornim uvjetima", napominje.

Osim regulatornih izazova, kako kaže, projekti zahtijevaju značajna početna ulaganja i dugoročnu finansijsku stabilnost, što ih čini složenim investicijama. Okvirno, investicijski trošak agrosolara može biti viši u odnosu na klasične solarne elektrane zbog povišenih i prilagođenih konstrukcija.

Riječ je o projektima koje razvija multidisciplinarni tim stručnjaka poput inženjera poljoprivrede, elektroinženjera, inženjera obnovljivih izvora energije, građevinski i mašinski inženjeri, statičari, stručnjaci za automatiku i upravljanje sistemima, projektanti fotonaponskih sistema, stručnjaci za zaštitu bilja, prostorni planeri, pravnici za energetsko i zemljišno pravo, ekonomisti i financijski analitičari te stručnjaci za zaštitu okoliša i procjenu utjecaja na okoliš. "Upravo takav integrirani, multidisciplinarni pristup čini temelj i srž djelovanja tvrtke EnergoVizija d.o.o., koja razvoj projekata započinje od potreba kulture i proizvođača, a potom oblikuje energetsko rješenje", kaže Polić,

A, kada je sistem pravilno projektiran, energija i poljoprivreda djeluju komplementarno. Temeljno je pravilo da agrosolar mora pružiti agronomsku korist i ne smije degradirati proizvodni potencijal zemljišta. Upravo zato agrosolari nisu zamjena za poljoprivredu, nego alat za stabilizaciju proizvodnje u promjenjivoj klimi.

Njihov najveći potencijal, kako ističe, očekuje se u kulturama osjetljivima na toplotni i vodni stres, poput vinograda, voćnjaka i povrtlarskih kultura.

"U regijama gdje klimatski ekstremi postaju dominantan proizvodni rizik, agrosolari se sve više posmatraju kao alat za upravljanje mikroklimom. Vjerujemo da će upravo takvi integrirani sistem igrati važnu ulogu u razvoju otpornije i dugoročno održive poljoprivrede kod nas", zaključuje Polić, napomenuvši da i EnergoVizija razvija svoje agrosolarne projekte polazeći od kulture i proizvođača, a tek potom dizajnirajući energetski sistem, kao i da su dostupni za sve informacije koje interesuju poljoprivredne proizvođače, kako u matičnoj Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.

Ozbiljno pitanje za BiH

U Bosni i Hercegovini ne postoji poseban, jasno definisan zakonski okvir koji reguliše agrosolare kao kombinovanu djelatnost. Trenutno se projekti 'razvlače' između energetskih i poljoprivrednih propisa koji su mahom na entitetskom, ali i nižim nivoima.

Šef Odsjeka za ruralni razvoj u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, mr.sci. Pejo Janjić, podsjeća da je upravljanje poljoprivrednim zemljištem u Federaciji BiH vrši se na nekoliko nivoa vlasti, a postojećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu FBiH operativni poslovi upravljanja poljoprivrednim zemljištem nalaze se na kantonalnom i nivou jedinica lokalne samouprave. Pri tome kantonalni nivo vlasti ima mogućnost donošenja vlastitih zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se može uređivati i pitanje izgradnje agrosolara.

"Međutim, u tom slučaju postoji mogućnost da različiti kantoni propišu različita rješenja, a što bi svakako trebalo nastojati izbjeći. Zbog toga bi trebalo izvršili dopunu Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi definirao zajedničke okvire za gradnju agrosolara, a koje bi potom kantoni preuzeli i implementirali na svojem području", kaže Janjić.

Pitanje gradnje agrosolara smatra ozbiljnim i njegovom rješavanju ne smije se pristupiti olako niti površno. Potrebno je, kaže, imati sistemski pristup i koristiti iskustva i prakse zemalja koje su već ušle u ovaj proces, odnosno pronaći pravu mjeru između potrebe zadržavanja poljoprivredne proizvodnje i prinosa s jedne strane i ostvarivanja dodatnih prihoda od prodaje električne energije s druge strane.

"Pri tome treba imati u vidu ne samo zemljišne nego i klimatske, socijalne, infrastrukturne i druge faktore kako bi se iz cijelog procesa ostvario optimalan sinergijski učinak za društvo kao cjelinu", napominje Janjić.

Za provođenje ovako važne aktivnosti, dodaje, potrebna je detaljna analiza stanja od strane relevantnih naučnih i stručnih institucija, a potom i puna propisana zakonska procedura izrade nacrta propisa i provođenje javne rasprave kako bi svi ključni sudionici u procesu mogli iznijeti svoje viđenje o ovom procesu.

"Tek nakon toga slijedilo bi upućivanje na odobravanje Vladi Federacije BiH i u procedure usvajanja na Parlamentu FBiH. Dakle, to je vrlo ozbiljan i zahtjevan posao za koji je potrebna temeljita stručna priprema, a potom i politička volja kako na federalnom tako i na kantonalnom nivou", zaključuje šef Odsjeka za ruralni razvoj u FMPVŠ.

Pojedinačni upiti, oprema dostupna

Interes za agrosolare u BiH još uvijek je uglavnom na nivou pojedinačnih upita, kaže nam Aleksandar Čomić, elektroinženjer, koji je inače i sam zainteresiran za njih i kao investitor i kao konsultant, a u svrhu promocije, istraživanja i pružanja osnovnih informacija, razvija i web portal www.agrosolar.ba. Smatra da ovaj koncept još uvijek nije dovoljno promovisan u zemlji, te da ne postoje ni jasne zakonodavne smjernice koje bi olakšale investicije, a primijetan je i nedostatak stručnih događaja što doprinosi ograničenoj vidljivosti ovog sektora.

"Veći pomak u interesovanju očekuje se tek kada nadležna ministarstva pokrenu aktivnosti promocije i usvoje odgovarajući pravilnik koji bi regulisao i olakšao implementaciju agrosolara", kaže Čomić.

Trenutno, kako dodaje, najveće interesovanje za agrosolare dolazi od domaćih poljoprivrednika. Razlog je jednostavan – osnovni koncept agrosolara omogućava im da nastave sa poljoprivrednom djelatnošću, a istovremeno iskoriste benefite izgradnje solarne elektrane i proizvodnje električne energije.

Prvi agrosolarni projekat na Balkanu: Proizvodnja struje na više od 700 hektara

"Bitno je napomenuti, da je električna energija u projektima agrosolara više namijenjena za vlastitu potrošnju i plasiranje viškova u mrežu kao 'prozumer'. Na ovaj način, poljoprivrednici koji imaju preradu, smanjuju troškove proizvodnje i dobijaju konkurentniju cijenu svoga finalnog proizvoda", navodi ovaj stručnjak, ističući kako je mnogo benefita, a glavni je dvostruka upotreba zemljišta.

Za sada, kako kaže, nisu rađena detaljna istraživanja troškova, ali je oprema za agrosolare dostupna na tržištu, što znači da tehnička realizacija nije ograničena. "Također, važno je napomenuti da mnogi poljoprivrednici koji imaju plantaže ili voćnjake u prvim fazama razvoja već ulažu u podizanje konstrukcija koje služe za zaštitu od grada, jakog sunca ili za bolju organizaciju proizvodnje", dodaje Čomić, pojašnjavajući da se takve konstrukcije u budućnosti mogu nadograditi solarnim panelima.

Prateći trendove u regiji, navodi da su Srbija i Hrvatska više odmakle u podizanju svijesti o agrosolarima, pripremi pravilnika, promociji, podršci od strane fondova i već postoje projekti u najavi. S druge strane, u BiH, je njihov razvoj još u ranoj fazi – zakonodavni okvir predstavlja prvi i ključni korak.

"Investitori pokazuju interes, ali bez pravilnika i podrške nadležnih ministarstava, realno je da prvi projekti neće biti realizovani u naredne 2 do 3 godine. Iskustva iz EU i regije poslužit će nam da se bolje upoznamo sa agrosolarima i pripremimo za prve buduće projekte", zaključuje Čomić.