Sjeverni morski put sve zanimljiviji za prijevoz agri robe između Azije i Evrope

Sjeverni morski put, poznat i kao Northern Sea Route, sve se više nameće kao moguća alternativa tradicionalnim pomorskim pravcima između Azije i Evrope. Umjesto plovidbe kroz Sueski kanal ili oko Rta dobre nade, brodovi mogu ploviti sjeverno, uz rusku arktičku obalu, čime se u određenim uslovima znatno skraćuje pomorska udaljenost, piše Agroinform.

Jedan od primjera je kontejnerski brod Dubai Tower, u vlasništvu kompanije Sea Legend Shipping. Brod je 15. avgusta isplovio iz kineske luke Ningbo-Zhoushan, a 9. septembra stigao u britansku luku Teesport. Putovanje je trajalo ukupno 25 dana.

Brod pritom nije koristio Sueski kanal niti je plovio oko južnog vrha Afrike, već je koristio Sjeverni morski put, dug približno 5.600 kilometara.

Kraći put posebno važan za svježe proizvode

Kraće vrijeme transporta moglo bi imati poseban značaj za međunarodnu trgovinu voćem, povrćem i drugim kvarljivim proizvodima. Kod takve robe svaki dan proveden u transportu utječe na rok trajanja, kvalitetu proizvoda, zalihe i organizaciju snabdijevanja.

Kraća plovidba može smanjiti rizik od gubitka kvaliteta tokom dugotrajnog prijevoza te trgovcima omogućiti veću fleksibilnost pri planiranju nabave i distribucije. Ipak, sama brzina nije dovoljna. Za uspješnu trgovinu svježom robom nužni su pouzdan hladni lanac, odgovarajuća lučka infrastruktura, dovoljno rashladnih kontejnera i brzo rukovanje teretom.

Kineski proizvođač baterija EVE Energy već je koristio ovu rutu za prijevoz robe prema Evropi. Prema podacima koje je objavila kompanija, vrijeme pomorskog transporta prema Hamburgu gotovo je prepolovljeno u odnosu na tradicionalni način prijevoza. Kompanija je također navela da je emisija ugljikova dioksida po pošiljci smanjena za približno 50 posto.

Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine

Interes za sjeverni pravac pokazuje i Južna Koreja. Brod PanStar Acro 22. avgusta krenuo je iz Busana na trgovačko putovanje prema Evropi preko Sjevernog morskog puta. Planirano je pristajanje u britanskom Felixstoweu, nizozemskom Rotterdamu i poljskom Gdanjsku, dok se ukupno trajanje povratnog putovanja procjenjuje na 40 do 45 dana.

Podaci pokazuju i rast aktivnosti na toj ruti. Prema podacima Norveškog sjevernog logističkog centra, prošle je godine 88 brodova ostvarilo ukupno 103 prolaska, dok su 2024. zabilježena 97 prolazaka. Godine 2022. bilo ih je 43.

Arktički uvjeti ostaju najveći izazov

Uprkos sve većem interesu, Sjeverni morski put zasad nije jednostavna zamjena za tradicionalne pomorske koridore. Ledeni uslovi, vremenske prilike, navigacijski izazovi i ograničena infrastruktura mogu utjecati na sigurnost i predvidljivost plovidbe.

Sjeverni morski put stoga zasad treba posmatrati kao novu mogućnost u međunarodnoj logistici, a ne kao potpunu zamjenu za postojeće pravce. Ako se nastavi razvijati infrastruktura i poboljša predvidljivost plovidbe, ova bi ruta u budućnosti mogla imati sve važniju ulogu u povezivanju azijskog i evropskog tržišta.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor