Sintetičke pesticide mogu zamijeniti bakterije i nematode

U svijetu se sve više govori o efikasnosti koju nude alternative u zaštiti bilja. Bakterije i nematode nisu samo fitopatogeni koji izazivaju opasna biljna oboljenja, neke od njih možemo koristiti kao agense za biološko suzbijanje oboljenja koji se javljaju na biljkama i zaštitu od insekata.

Neke bakterije se koriste za kontrolu širokog spektra bakterijskih i gljivičnih bolesti. Nematode su predstavljenje kao prouzrokovači velikih problema u biljnoj proizvodnji, međutim dio njih spada u grabežljivce ili entomoparazite i koriste se kao bioinsekticidi.  Obe grupe predstavljaju odličnu zamjenu za sintetičke pesticide, nemaju toksično djelovanje na sisare i okolinu, poboljšavaju imunitet biljaka i kvalitet zemljišta, navodi Agronotizie u predstavljanju načina njihova djelovanja.

Bakterije u službi zaštite biljaka

Djelovanje bakterija možemo primjenjivati kroz nekoliko mehanizama djelovanja: hiperparazitarno, antibiotičko, konkurentsko i rezistentno.

Hiperparazitizam ili superparazitizam je slučaj kada paraziti imaju svoje parazite, odnosno super parazite.

Bakterije stvaraju metaboličke proizvode koji štetno djeluju na druge mikroorganizme. Takvo djelovanje se naziva antibiotičko, a materije koje se stvaraju mogu imati biostatičko djelovanje kada blokiraju rast mikroorganizama i usporavaju razvoj populacije ili biocidno kada uništavaju druge organizme i njihovu populaciju.

Konkurentski mehanizam najlakše je objasniti pomoću azotofiksirajućih bakterija. One potiskuju štetnu floru iz zemljišta i onemogućavaju razvoj populacija štetnih mikroorganizama.

Rezistentni se pak zasniva na materijama koje luče bakterije, a biljkama poboljšavaju imunitet i otpornost prema bolestima.

U svrhu zaštite koriste se one iz rodova: Bacillus, Pseudomonas, Burkoholderia, Pantoea i Streptomyces. Većinom su sveprisutne i prilagodljive različitim uslovima, veoma su konkurentne te koriste  različite mehanizme djelovanja i smanjuju rizik od rezistencije.

Nematode kao biopesticidi

Smarta se da postoji veoma veliki broj različitih nematoda i da neke žive samostalno, dok su druge paraziti biljaka i životinja. Odlikuju se malim dimenzijama. Dužina tijela im se kreće između 1 do 2mm.

One koje parazitiraju na biljkama imaju na usnim aparatima stilo kojim probijaju ćelijske opne biljaka. Hrane se biljnim sokovima što dovodi do pojave žućenja biljaka, uvenuća i propadanja. Kao biopesticidi mogu se koristiti grabežljive nematode koje pripadaju redovima Mononchida i Dorylaimida koji usisavaju unutrašnji sadržaj žrtava, uglavnom drugih fitofagnih nematoda, zatim Steinernematidae i Heterohabditidae.

Uglavnom se koriste u borbi protiv insekata. Rasprostranjene su u cijelom svijetu jer, tamo gdje ima insekata, prisutne su i nematode koje ih prate. Međutim, u prirodi je populacija korisnih pod stalnim opasnostima od zaraze gljivica, stresnih uslova okoline. Zbog toga se one moraju uzgajati u laboratorijskim uslovima i puštati u prirodu kada se ukaže potreba za njihovim djelovanjem. Veoma lako se uzgajaju i ne zahtijjevaju skupu laboratorijsku opremu.

Entomopatogene nematode žive unutar tijela insekata domaćina i parazitiraju različite forme (larve, odrasle insekte). Najčešće parazitiraju leptire, moljce, muhe, cvrčke i skakavce. Njihova prednost u odnosu na druge pesticide je brzina djelovanja. Već poslije 24 do 48h ubijaju svog domaćina.