Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Radna snaga
  • 28.11.2019. 15:00

Sedam načina kako privući mlade za rad u poljoprivredi

Britanski stručnjak u zapošljavanju u poljoprivredi Paul Harris, nedavno je objavio stručan članak u kojem daje sedam konkretnih metoda kako mlade privući u poljoprivredu.

Foto: Depositphotos/Goodluz
  • 146
  • 13
  • 0

Evropa se suočava s manjkom radne snage u poljoprivrednom sektoru. Prema izvještaju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) iz 2019., svakog mjeseca zatvara se oko 30 hiljada gospodarstava diljem Evrope. Broj zaposlenih u agraru se kontinuirano smanjuje već nekoliko desetljeća. U posljednjim godinama se bilježi ozbiljan nedostatak radne snage.

Negativni trendovi će se ubrzo odraziti i na opskrbu kvalitetnom hranom. Uvoz radnika iz slabije razvijenih zemlja neće još dugo davati pozitivne rezultate. Na koji načini učiniti poljoprivredu atraktivnijom za lokalno, mlado stanovništvo? Paul Harris je svojim istraživanjem izvukao sedam koraka.

1. Radni sati

Nerijetko, u poljoprivredi se očekuju dugi radni sati s vrlo malo slobodnog vremena. U usporedbi s ostalim industrijama zaposlenici u poljoprivredi imaju vrlo malo vremena za vlastito usavršavanje ili pak za obitelj. Mladim ljudima je važno imati fleksibilnost na poslu. Karakteristike poljoprivrednih poslova su varijacije obujma rada tokom godine. Ponekad se radi 14 i više radnih sati dnevno, a ponekad će zaposlenici biti slobodni sedmicama.

Paul predlaže reorganizaciju obujma poslova u poljoprivrednim kompanijama, investiranje u edukaciju zaposlenika te u automatizaciju radnih operacija. Također, predlaže uvođenje razumnog radnog vremena tokom cijele godine. 

2. Radni uslovi

Poslodavci u agrarnom sektoru se natječu za radnu snagu s ostalim industrijama. Stoga bi poljoprivredna preduzeća trebala ponuditi sigurna i ugodna mjesta za rad, opskrbiti radnike sa potrebnom radnom opremom i alatom. Ako za to postoje uslovi, atraktivno bi bilo ponuditi benefite poput službenog telefona, kompjutera, prijevoznog sredstva ili edukacija. U mnogim drugim industrijama rada to su standardi koje tražitelj posla prihvaća.

3. Usavršavanje znanja i vještina

Poljoprivreda se neprestano mijenja. Izazovi stavljeni ispred agrara su brojniji nego ikad prije. Razina formalnog poljoprivrednog obrazovanja vrlo varira između država. Uglavnom se poljoprivredom bavi manje obrazovani sloj stanovništva. Iako mnogi ne posjeduju formalno znanje, poljoprivrednici su bogati neformalnim znanjem.

Paul sugerira kontinuirano ulaganje u obogaćivanje znanja, jer agrarni sektor nije isti kao prije deset godina. A u sljedećih pet godina će biti potrebna nova znanja. Primjerice, korištenje modernih tehnologija traži usko specijalizirane vještine.

4. Upravljanje i vođenje ljudi

Uglavnom se velike količine novca ulažu u strojeve, zemlju i životinje, dok se vrlo malo ulaže u upravljanje timom ljudi i liderske vještine.

Ako se želi zadržati osoblje, mora se raditi na upravljačkim i liderskim vještinama. U ovom koraku Paul tvrdi kako je poslodavcima potrebno pohađati razne tečajeve, programe, radionice kako bi izgradili sposobnosti učinkovitijeg upravljanja ljudima u svojim organizacijama. Pored toga, potrebno je raditi sa radnicima te za njih organizirati razna društvena događanja. Time se postiže bolja integracija tima unutar kompanije te se prepoznaju slabosti i snage svakog zaposlenika.

5. Komunikacija

Jedan od razloga zašto zaposlenici odlaze iz organizacija je nedostatak komunikacije. To se osobito može primijetiti u poljoprivredi. Nerijetko dolazi do agresivnog ponašanja i korištenja laži između poslodavaca i radnika. U tom slučaju organizacija ne ostvaruje rast.

Kako bi se poboljšala komunikacija, poslodavci trebaju pohađati edukacije o komunikacijskim vještinama. Kvalitetan odnos između zaposlenika i poslodavca može biti jedino stabiliziran dobrom komunikacijom, navodi Paul.

6. Balans u životu

Unazad nekoliko godina radnika je bilo na pretek. Nije se mnogo ulagalo u kvalitetu života radnika. Normalno je bilo davati otkaze radnicima zbog malih pogrešaka te ih zamijeniti novima. U posljednje vrijeme radnici imaju mogućnosti ići gdje im je bolje. Uglavnom idu kod onih organizacija koje nude bolje uslove rada. Bilo to na domaćem tržištu rada ili u inozemstvu.

Jedan od važnijih faktora o kojem se govori kod zaposlenja je balans privatnog i poslovnog života. U poljoprivredi je to vrlo teško organizirati na način kako bi obje strane bili zadovoljne. Kad su radnici na poslu potrebno im je osigurati osjećaj važnosti i pripadnosti organizaciji. Vizija organizacije bi trebala biti oslonac oko kojeg se sve druge aktivnosti organiziraju. Razumijevanjem i prihvaćanjem vizije radnici dobivaju osjećaj pripadnosti te tada naporima pridonose rastu i razvoju organizacije. Ako se to može postići, vrijeme provedeno na poslu će se smatrati kao utrošeno za boljitak njih samih, ali i organizacije. Navedenim se pospješuje balans života unatoč dugim radnim satima kroz neke periode u godini, tvrdi Paul. 

7. Promjena paradigme o poljoprivredi

U većini zemalja poljoprivreda se smatra kao neatraktivna industrija. Nije moguće pobjeći od društvenih pritisaka koji su nametnuti kroz posljednje godine. U svom izvještaju, Paul navodi kako promjene životnih navika i izbora moraju biti prioritet u ruralnim sredinama. Važno je uzeti u obzir dostupnu tehnologiju kako bi se promovirao način proizvodnje hrane. 

Potrošač želi znati od kuda njegova hrana dolazi te kako je i kojim načinom proizvedena. S druge strane, sve što je aktivno na društvenim mrežama, vidljivo na mreži i "pripremljeno za diskusiju“ nije samo odgovornost industrijskih tijela, već je odgovornost svih koji se bave poljoprivredom. Društvene mreže su danas središte zbivanja gdje se okrivljuje agrar za štetne utjecaje na okoliš i nebrigu za životinje.

Berlin blokiran traktorima - farmeri poručuju: Umorni smo jer nas za sve krive

Zaključno, proizvođači hrane moraju raditi u cilju promjene paradigme o poljoprivredi. Tada će i sektor biti poželjniji među mladima.


Tagovi

Zapošljavanje Mladi Poljoprivreda Znanje Paradigma


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

24

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 13

Katastrofu, propast ćemo! 54,2%

Glasova: 7

Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%

Glasova: 2

Sve će biti isto 8,3%

Glasova: 2

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%

Pregled ankete

Pregled ankete