Samo je nebo granica za rusku poljoprivredu - u Sibiru će saditi lubenice?!

Samo je nebo granica za rusku poljoprivredu! Brojke iz tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede, naime, pokazuju da je ruski izvoz pšenice samo u 2017. skočio gotovo pedeset posto u odnosu na prošlu godinu, čime je zemlja zadržala poziciju prvog svjetskog izvoznika. Izvoz ruske pšenice iznosio je 33,7 miliona tona godišnje za poljoprivrednu godinu 2017-2018, što je 43 posto više nego u istom razdoblju. Gotovo je udvostručen i izvoz ječma, prelazeći 4,8 miliona tona. Rusija je također izvezla 4,5 miliona tona kukuruza (6 posto godišnje povećanje) i 287 hiljada tona drugih usjeva (povećanje od 44 posto).

Prema Ruskom institutu za istraživanje poljoprivrednih tržišta, kapacitet Rusije daleko je od iscrpljenosti, a kako je došlo do toga? Naime, još 2014. zbog rata u Ukrajini i na Krimu, SAD i EU uvele su Rusiji embargo. Zemlja na čelu s nedodirljivim Vladimirom Putinom, odlučila je postati samodostatna u proizvodnji hrane. Stopiran je uvoz čime su otvorili vrata domaćoj proizvodnji.

Američke kompanije zatvaraju urede zbog ruske konkurencije

Prvi put su nadmašili američki pšenični izvoz 2016. godine. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede SAD-a, Rusija sada kontrolira 22 posto svjetskog tržišta pšenice u tonama, a EU i SAD kontroliraju 14 posto, odnosno 13 posto. Prema ekonomskom analitičaru Maximu Rubchenko, jednostavno objašnjenje za ono što je uzrokovalo bum je da je Rusija ponudila kombinaciju konkurentnih cijena i visoku kakvoću koju su prepoznalo svjetski uvoznici žitarica.

Zanimljivo je da je krajem 2017. godine, američka kompanija Wheat Associates, najveća svjetska izvoznica pšenice, najavila da će zatvoriti svoj ured u Egiptu zbog ruske konkurencije. "Doslovno se ne možemo natjecati u cijeni pšenice na tim tržištima u usporedbi s Rusijom", rekao je Steve Mercer. Također ,u 2017. godini Francuska je bila prisiljena skoro prepoloviti izvoz pšenice nakon što je suša pogodila zemlju, potaknuvši Rusiju da započne prodaju na tradicionalna francuska tržišta u Africi, uključujući Senegal i Maroko.

Ruska pšenica je sve poželjnija i u Nigeriji, Bangladešu i Indoneziji, a izvoznici se već pripremaju za Alžir, koji planira ukinuti ograničenja uvoza. Prošle je godine Rusija prodala 100.000 tona pšenice u Meksiko, što je obično glavno mjesto proizvođača američkih pšenice. Ruska vlada itekako je odigrala ulogu u ovom bumu. Pokrenuta je kampanja podrške domaćim proizvođačima, povećane su koncesije i potpore te ispravljeni zakonski propisi o zemljištu. Poticali su željeznički promet, izgradnju novih terminala u lukama Rusije kao i stvaranje mreže veleprodajnih centara za distribuciju.

Danska je Kraljevina u kojoj ništa nije trulo, od zemlje gladi postali su jedna od najučinkovitijih poljoprivrednih industrija

Rusija, kažu, ima i dodatna dva aduta u rukavu, uključujući i velike količine neiskorištenih poljoprivrednih površina. Ministar poljoprivrede Alexander Tkachev primijetio je da se Rusija "redovito suočava sa situacijom koju nećete naći u drugim zemljama, odnosno postojanju napuštenog poljoprivrednog zemljišta". Prema riječima ministra, "apsolutno je realno da se oporavi najmanje deset miliona hektara". U tu svrhu ministarstvo je pripremilo nove nacrte zakona koji imaju za cilj pojednostavljenje postupaka za oporavak ove zemlje, povećavajući porez na neiskorišteno poljoprivredno zemljište. Vlada je također povećala financiranje poljoprivrede. Očekuje se da će se osigurati dodatna sredstva za ruralni razvoj, povlaštene kratkoročne kredite i modernizaciju strojeva i opreme.

U pogon stavljaju zapuštena poljoprivredna zemljišta

Bum nije ograničen samo na žitarice. Rusija je već zamijenila uvoz svinjetine i piletine domaćom proizvodnjom svinjetine i peradi, te je postala vodeći globalni proizvođač šećerne repe. Raste i broj plastenika s povrćem, a u skoroj budućnosti, ruski poljoprivrednici planiraju povećati izvoz mlijeka, ribe i mesa u Tursku i Kinu. Tako Rusija ukida ograničenje uvoza turske rajčice, što bi trebalo rezultirati većim izvozom ruskih mesnih, mliječnih i ribljih proizvoda u tu zemlju. Što se tiče Kine, ministar je rekao da se kineska strana već dogovorila kupiti rusko prerađeno meso, u obliku konzervirane robe, juhe, itd., S pregovorima o ostalim proizvodima koji se nastavljaju.

Drugi adut im je Sibir! Naime, sibirski klimatolozi Ruske akademije znanosti (RAS) predvidjeli su ružičaste izglede za poljoprivredu u regiji, rekavši kako će sibirska klima biti pogodna za poljoprivredu. Nadezhda Chebakova, doktorica bioloških znanosti, i Elena Parfenova, kandidatkinja bioloških znanosti, iz Sukachevskog instituta šume Sibirske podružnice RAS proučavale su moguće posljedice klimatskih promjena u Sibiru. Njihov najnoviji rad predstavljen je u japanskom gradu Chiba na konferenciji koju su zajednički organizirali Japan Geoscience Union i American Geophysical Union u maju 2017. godine.

Sibir zbog klimatskih promjena postaje pogodan za poljoprivredu

Prema njihovim prognozama, klima u središnjem Sibiru će postati "mekša" do 2080-ih. Predviđaju da će do kraja 21. stoljeća 50-80 posto središnjeg Sibira biti pogodno za poljoprivredu zbog klimatskih promjena. Izračuni pokazuju da će Sibir, poznat po svojim kratkim ljetima i iznimno hladnim zimama, imati povoljne klimatske uvjete za uzgoj lubenica, bobičastog voća, kukuruza, pa čak i nekih sorti grožđa.

Naravno, uz Ruse s kojima će se hrvatska nogometna reprezentacija na Svjetskom prvenstvu kojeg su upravo oni domaćini, sastati danas, 7. jula u četvrtfinalu, uvijek se veže vodka koja zapravo na ruskom znači "voda". S obzirom da se nacionalno piće Rusije koja broji 144 miliona stanovnika, većinom proizvodi od sirka, raži, kukuruza ili pšenice - ne sumnjamo da će i ta proizvodnja rasti. Inače, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine, prosječan Rus godišnje popije 15.76 litara vodke.