Trgovanje pšenicom, kukuruzom i njihovim prerađevinama nije poljuljano zbog sukoba u Ukrajini. Ko su glavni ruski kupci?
Predviđalo se da će sukob u Ukrajini i međunarodne sankcije dovesti do zaustavljanja trgovanja ruskim proizvodima, ali je očigledno da se ono nastavlja.
Podaci ruske vlade dali su prve naznake o tome kakav je utjecaj sukob u Ukrajini imao na njihov izvoz, a analiza Agricensusa ukazuje na povećanu koncentraciju izvoznih tokova iz Rusije u satelitske zemlje i prema drugim ključnim kupcima
Podaci pokazuju nedavnu veću količinu izvoza pšenice od 900.000 tona u sedmici do 17. februara, blagi pad na 800.000 t u sedmici do 24. februara kada je počeo sukob. No, do 3. marta količina se prepolovila na 400.000 t.
Analitičari i investitori prate podatke dok pokušavaju da procijene ovaj uticaj na, kako navode, najvećeg svjetskog izvoznika pšenice. Prema njihovim podacima, Rusija povećava svoj izvoz prerađenih proizvoda i stočne hrane.
Kada je u pitanju trgovanje pšenicom, došlo je do usporavanja tempa u periodu od 17. februara do 3. marta, s glavnim ukupnim izvozom za tržišnu godinu koji je dostigao 26,4 miliona tona. Izvoz je za 23 posto niži u odnosu na prethodnu godinu.
Turska i Egipat su nastavili uvoz, i u sedmici do 5. marta kupili po 100.000 t svaka. Turska sada uvozi 4,9 miliona t, što je dva posto manje u odnosu na prošlu godinu. Egipat je dostigao 3,9 miliona tona, što je značajnih 48 posto manje.
Afričke zemlje su preuzele vodeću ulogu u uvozu ruske pšenice s ukupnim obimom koji sada iznosi 8,3 mil. t, prestižući zemlje Bliskog istoka u kojima je ukupna količina dostigla 8,2 mil. t.
Kazahstan je uvezao 200.000 t pšenice što je povećanje za izvještajni period od 82 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Azijske zemlje su u nepotpunoj marketinškoj sezoni takođe povećale uvoz te žitarice iz Rusije, a on sada iznosi 8 miliona mt, što je više nego tokom cijele marketinške 2020/21.
Izvoz kukuruza je tokom izvještajnog perioda povećan za 100.000 t i pored pada u periodu do 3. marta. Došlo je do povećanja od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kazahstan je povećao i uvoz ruskog kukuruza u prvih šest mjeseci marketinške sezone 2021/22. na 7.000 t, čime je već 27 posto veći od obima uvoza u cijeloj 2020/21. Slična situacija je s Azerbejdžanom i Bjelorusijom.
Izvoz ječma nije zabilježen u izvještajnom periodu, a pad u odnosu na prethodnu godinu je 37 posto.
Podaci su takođe pokazali da je Rusija povećala izvoz prerađevina od pšenice.
Izvoz od 200.000 t zabilježilo je pšenično brašno. To je 81 posto više u odnosu na isti period 2020. godine. Rastuća potražnja za njim uticala je da je izvoz blizu nivoa za 2020/21. godinu.
Pšenične mekinje dostigle 700.000 t, što je za 46 posto više od prošlogodišnjih podataka. Proizvodi prerade žitarica takođe su pokazali rekordan obim izvoza od 978.000 t, čime je njihov udio u ukupnom izvozu iznosio 1,9 posto, što je najviši nivo u posljednjih šest godina.
Mahunarke su postavile rekorde po učešću i obimu izvoznih isporuka sa 3,1 posto i 1,6 miliona tona.
I proizvodi za životinje, krmne smjese i komponente su dostigli rekordne nivoe. Njihov je izvoz skočio na 501.000 t od početka marketinške godine, pri čemu se 122.000 t odnosilo na žitarice i 119.000 t na mahunarke.
Tagovi
Autorica