Rizičan komšiluk: Šišmiši bi mogli širiti nove koronaviruse na svinjogojskim farmama?

Svinjogojske farme mogle bi postati nova žarišta nastanka opasnih varijanti koronavirusa koje prelaze s divljih na domaće životinje, upozoravaju stručnjaci iz italijanskog Eksperimentalnog zooprofilaktičkog instituta Venecije (IZSVe). Prema njihovom istraživanju, nedostatak fizičkih barijera i manjkavosti u biosigurnosnim mjerama na farmama povećavaju rizik međuvrsnog prijenosa, piše Agroinform.

U sjevernoj Italiji najmanje osam vrsta šišmiša (Chiroptera) koristi područja oko svinjogojskih farmi kao stanište. Iako takav suživot može imati obostrane koristi, primjerice zbog dostupnosti hrane i skloništa, istodobno stvara i potencijalno opasne uvjete za prijenos virusa između divljih i domaćih životinja.

IZSVe ističe da bi jačanje preventivnih mjera moglo znatno smanjiti izloženost različitim koronavirusima (CoV), kao i drugim virusima povezanima s divljim životinjama. Dugoročno, to bi pridonijelo sigurnijem saživotu ljudi, domaćih i divljih životinja.

Šišmiši kao prirodni rezervoari virusa

Šišmiši se smatraju prirodnim rezervoarima brojnih koronavirusa. Neki od njih povezani su s nastankom varijanti opasnih za ljude i životinje, uključujući onaj koji je bio odgovoran za pandemiju bolesti COVID-19, SARS-CoV-2, ali i onaj koji uzrokuje epidemijski proljev kod svinja.

Unatoč tome, mehanizmi i dinamika njihovog prijenosa sa životinja na druge životinje ili ljude još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Voditeljica istraživanja i glavna veterinarska stručnjakinja Stefania Leopardi upozorila je da je granica između divljih i domaćih životinja te ljudi iznimno propusna. Takvo okruženje otvara prostor pojavi zaraznih bolesti s epidemijskim potencijalom.

Prema njezinim riječima, svinjogojske farme mogu djelovati kao potencijalne "žarišne tačke" (hot spot, engl.) za nastanak i širenje opasnih rekombinantnih varijanti koje bi mogle ugroziti zdravlje životinja i ljudi. Identifikacija novih koronavirusa stoga je ključna kako bi se procijenilo mogu li da se prilagode svinjama i ljudima. Jednako je važno utvrditi rizične čimbenike koji potiču međuvrsni prijenos.

Oaze zaštite šišmiša u intenzivnoj poljoprivredi

Zanimljivo je da istraživanje naglašava i pozitivnu stranu prisutnosti šišmiša. Farme svinja u krajolicima osiromašenima biodiverzitetom, pod snažnim uticajem intenzivne poljoprivrede, mogu funkcionisati kao svojevrsne oaze za njihovo očuvanje.

U takvim sredinama ovi leteći sisavci pružaju važnu ekosistemsku uslugu regulacijom populacija štetnih kukaca, čime se može smanjiti potreba za pesticidima. Ipak, njihova prisutnost nosi i potencijalni zdravstveni rizik, budući da ljudi i domaće životinje mogu biti izloženi virusima koje oni prenose.

Šišmiši su noćni heroji, ali i prirodni insekticidi

Stručnjaci zaključuju da je ključno pronaći ravnotežu između očuvanja prirode i jačanja biosigurnosti kako bi se spriječile buduće zoonotske prijetnje.