Rat u Ukrajini uzdrmao i južnoamerička tržišta - Argentina nema pšenice za izvoz?

Kriza oko Ukrajine je donijela promjene na svjetskom tržištu. Neko će ovu situaciju da iskoristi za zaradu, dok će se drugi boriti da opstanu. Sukob je najviše podstakao strah kada su u pitanju žitarice i mineralna đubriva. I pored toga što su geografski udaljene zemlje, Argentina i Brazil i te kako osjećaju posljedice. Obje zemlje su veliki proizvođači žitarica i veliki potrošači đubriva.

Smanjen izvoz iz Argentine

Prema pisanju Reuters u Argentini suša i ograničavanje izvoza djeluju destimulirajuće na poljoprivredne proizvođače da iskoriste prednosti porasta cijena pšenice i soje koje su porasle zbog sukoba u Ukrajini.

"Pogodnosti povećanja cijena zbog vojnog sukoba su vrlo ograničene za Argentinu zbog loše žetve zbog suše", za Reuters je rekao Gustavo Idigoras, čelnik CIARA-CEC komore prerađivača i izvoznika žitarica. Dodao je da s ograničenjima izvoza kako bi se osiguralo lokalno snabdijevanje "imamo vrlo malo preostalih žitarica, manje od milion tona, s kojima nećemo moći iskoristiti bilo kakvu korist od pomjeranja cijena ili cijena iz Ukrajine".

BiH će osjetiti posljedice sukoba Rusije i Ukrajine: Trenutno nemamo alternative

Američki fjučersi pšenice i kukuruza su porasli, dok je soja dostigla najviši nivo od 2012. godine. Cijene su rezultat trenutne situacije. Argentina je najveći svjetski izvoznik sojinog ulja i sačme, glavni dobavljač pšenice i drugi svjetski izvoznik kukuruza.

Idigoras je izjavio da je ostalo malo pšenice odobrene za prodaju u inostranstvu zbog ograničenja izvoza. Žetva pšenice je završila u januaru, a proizvodnja ostalih žitarica je pogođena sušom od kraja prošle godine.

Proizvodnja pšenice u Argentini 2021./22. dostigla je 22,1 milion tona, prema zvaničnim podacima, ali su farmeri već prodali 15,5 miliona tona žitarica, a domaća potražnja za pšenicom je šest miliona tona.

Cijene žitarice su porasle, ali je pitanje kako će na sljedeću sezonu uzgoja žitarica djelovati vremenske prilike, prvenstveno suša, i cijena inputa, pesticida i đubriva.

Nestašica đubriva u Brazilu

Brazilski poljoprivrednici se oslanjaju na uvoz đubriva. Ova zemlja uvozi oko 85 posto svojih potreba, a Rusija je njen najveći dobavljač. Reuters navodi da to može uticati na proizvodnju soje i drugih poljoprivrednih proizvoda.

"Brazil ima najviše za izgubiti među najvećim svjetskim proizvođačima soje", rekao je Jeferson Souza, analitičar iz Agrinvest Commodities. Dodao je da konkurenti poput Sjedinjenih Država i Argentine ne koriste toliko kalijumskog đubriva kao Brazil i izrazio sumnju da ova zemlja može povećati površine pod žitaricama u ovoj situaciji.

Raste neizvjesnost u snabdijevanju uljem zbog zatvorenih ukrajinskih luka

ANDA, udruženje koje predstavlja kompanije za proizvodnju đubriva u Brazilu, navelo je u saopštenju da je rano za procjenu uticaja međunarodnih sankcija, dodajući da još uvijek procjenjuje efekte na tržište đubriva i na lanac opskrbe hranom.

Prema podacima koje je prikupio Agrinvest u 2021. Brazil je kupio oko 40 miliona tona proizvoda od đubriva, što je rekordan iznos. Postoji realna mogućnost da Brazil ima trenutnu "krizu snabdijevanja kalijem", rekao je Marcelo Mello, šef odjela za gnojiva u StoneX-u. Smatra da će istovremene sankcije Rusiji i Bjelorusiji ostaviti poljoprivrednike bez dovoljno gnojiva.

"Uticaj se već može osjetiti, jer je snabdijevanje đubrivima otežano slabom dostupnošću pomorskog transporta", rekao je advokat za agrobiznis Frederico Favacho. Napomenuo da će i druge oblasti trgovine biti pogođene eskalacijom ukrajinskog sukoba, jer je Rusija veliki kupac brazilskog mesa dok bi potencijalne finansijske sankcije Rusiji omele tu trgovinu.