Rastu cijene poljoprivrednog zemljišta, ali i dalje uz velike razlike u regijama

Vrijednost poljoprivrednog zemljišta ovisi o mnogo čimbenika - bilo da je riječ o nacionalnim koje uvjetuju zakonske odredbe, regionalnim koji ovise o klimi, ali i mrežnoj pokrivenosti te lokalnim koju čini kvaliteta tla, njegov tip, nagib i sl. Dokaz tome su velike razlike u cijenama između država članica Europske unije, ali i unutar njih samih. 

Prema posljednjim podacima Europskog zavoda za statistiku (Eurostat) za 2019. godinu, u prosjeku prednjači Nizozemska gdje cijena jednog hektara iznosi 69.632 eura. No, kada je riječ o regijama, duplo i više je ona na španjolskim Kanarima i za naše prilike iznosi vrtoglavih 133.863 eura za hektar. Treba napomenuti, kako bismo dobili pravu sliku razlika u vrijednosti ovoga resursa, istovremeno je španjolski prosjek manji za deset puta i iznosi 12.926 eura/ha. 

S druge strane, obradive površine bile su najjeftinije u Estoniji gdje je hektar prosječno koštao 3.461 eura, a kada je riječ o regionalnoj razini, na samom sjeveru Švedske, u Övre Norrlandu on vrijedi tek 1.624 eura.   

Rastu cijene zemljišta 

Prema Eurostatovim podacima, najveći rast cijena poljoprivrednog zemljišta, u razdoblju od 2011. do 2018. godine zabilježen je u Češkoj i to za nešto više od četiri puta, Litvi (trostruko povećanje) te Mađarskoj i Poljskoj (obje su zabilježile dvostruko povećanje cijena). Vidljivo je i kako su cijene u 2019., u odnosu na godinu ranije, u većini EU zemalja - rasle. 

Kada je riječ o najmu, u 2018. je najskuplje bilo u Italiji s prosjekom od 1.332 eura za hektar s također, najvišim regionalnim prosjekom u Lombardiji (1.954 eura za godinu). Najjeftinije je, pak, bilo u Slovačkoj, tek 54 eura po hektaru godišnje, a regionalno u švedskim pokrajinama Mellersta Norrland i Övre Norrland i to za duplo manje, 27 eur/ha. 

Promatrajući EU zemlje bližeg okruženja, najskuplja je Italija sa svojih 34.156 eura u prosjeku, pri čemu on u regiji Veneto iznosi 59.714 eura. Više nego duplo jeftinija je Slovenija s prosječnom cijenom od 18.752 eura, dok je ona u Mađarskoj na razini 4.862 eura, odnosno 5.629 u pokrajini Južna nizina koja graniči sa Srbijom. U Bugarskoj se kreće oko 5.382 eura, u Rumunjskoj 5.339 eura, a najpovoljniji je njezin sjeveroistočni dio i iznosi 4.036 eura po hektaru. 

Previsoke cijene u BiH

Cijena poljoprivrednih zemljišta u Bosni i Hercegovini je u periodu od 2012. do 2016. bila stabilna. Nakon toga je uslijedila ekspanzija dolazaka investitora iz arapskih zemalja (Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati) nakon čega su one porasle i do više od 100 posto i kao takve postale previsoke za domaće stanovništvo. 

Iako je potražnja za nekretninama, zemljištem, voćnjacima i drugim, posljednjih godina ipak opala, cijene su i dalje iste. Primjerice, saznajemo, u okolici Visokog, u središtu BiH, tisuću kvadrata moglo se kupiti za 250 do 500 eura, a sada pojedini vlasnici drže cijenu i do 2.500 eura.

Podaci Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove pokazuju da prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta na nivou Federacije BiH 1,3 €/m2, odnosno 13.000 eura za hektar. Prema njima je minimalna cijena ostvarena u Općini Orašje i iznosi 0.056 €/m2, odnosno 560 eura, a maksimalna u Gradu Bihaću iznosi 6.67 €/m2, tj. 66.600 eura za hektar - gotovo kao u Nizozemskoj! 

No, u izvješću se ograđuju uz pojašnjenje kako "tržište zemljišta u Federaciji BiH nije uređeno i često se u ugovorima navodi da se radi o prometu jedne vrste podtržišta zemljišta pri čemu je u realnosti prodana druga vrsta ili čak druga klasifikacija tržišta". Dakle, metodologija statističke obrade podataka nije konzistentna. Primjerice, događa se da se prilikom kupoprodaje zemljište vodi kao građevinsko, iako u trenutku prodaje nije bilo izgrađeno zbog čega je prodano kao poljoprivredno. Dakle, spomenute cijene su vrlo nepouzdane te kao takve neusporedive s prosjecima drugih zemalja.  

Cijene u Hrvatskoj i Srbiji

Kada je riječ o susjednoj Hrvatskoj, prema Eurostatu, prosjek je u 2019. iznosio 3.395 eura za hektar. U jadranskom dijelu on košta 4.978 eura, a u kontinentalnom 1.655 eura manje, odnosno 3.323 eura/ha. Kao i u većini Europe, cijena zemljišta i ondje raste.  

Govorimo li o namjenama, prema podacima tamošnjeg Državnog zavoda za statistiku, u 2019. godini je za hektar oranica trebalo izdvojiti 3.325 eura, za hektar livada 1.832, odnosno za hektar pašnjaka 1.791 €. Ipak, ove podatke treba uzeti s određenom rezervom jer cijena i ondje ovisi o nizu faktora pa tako hektar oranice u istočnoj Slavoniji košta 10.000 eura, a gotovo ista površina u Dalmaciji za 1.000 eura.

U Srbiji su cijene poljoprivrednog zemljišta također u konstantnom blagom porastu. Prema podacima tamošnjeg Republičkog geodetskog zavoda, u IV kvartalu 2020. godine zabilježene su manje oscilacije u prosječnoj cijeni u Sjevernobanatskom i Južnobanatskom okrugu. Najskuplje poljoprivredno zemljište je u Južnobačkom okrugu (od 2.000 do čak 31.000 eura za hektar), dok je najjeftinije u regiji Južna i istočna Srbija (od 250 do 20.400 eura za hektar).

Najviše su cijene u Vojvodini dok u ostatku Srbije padaju, a česta je praksa da umjesto cijene, na oglasnicima bude istaknuta konstrukcija "dogovor".

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor