Radnik u poljoprivredi - dva su najveća problema s kojima se mora boriti

Teški uvjeti rada, predugo radno vrijeme i niske plaće bile su razlog ogromnog nezadovoljstva radnika krajem 19. stoljeća. Veliki štrajk 1. maja 1886. održan je u SAD-u, s kulminacijom u Chicagu gdje su se sukobili radnici i policija. Tri godine kasnije, 1889. taj je dan proglašen Međunarodnim praznikom rada, a koji obilježavamo danas. 

U godinama koje su slijedile obilježavan je marševima, skupovima i demonstracijama. 

Danas, 135 godina kasnije ovaj se dan na našim prostorima najčešće koristi kao vrijeme koje provodimo s porodicom, prijateljima, na kakvom izletu, uz roštilj. 

A ako si poljoprivrednik - bit će to vrlo vjerovatno dan kao i svaki drugi - proveden u sjetvi, tretiranju voćnjaka ili vinograda, okopavanju krumpira, sadnji paradajza, uz blago... 

Praznik rada važan je dan i za daljnju borbu u ostvarenju radničkih prava. Baš stoga treba imati na umu koliko su ona ugrožena u poljoprivredi, posebno među malim poljoprivrednicima koji obrađuju do 2 ha te porodičnim gazdinstvima (do 200 ha), a koji proizvode 70-80% svjetske hrane. 

Oni su ti koji višestruko doprinose ekonomijama svojih zemalja, eko sistemima, održivom razvoju i društvu u cjelini. No, pred njima su brojni izazovi, među kojima su možda najveći nedostatak radne snage te klimatske promjene. 

Radne snage - nema 

Do dobrog radnika je jako teško doći jer malo ko se odlučuje za rad u poljoprivredi, čak i uz visoku naknadu i dobre uvjete rada. S druge strane, u mnogim zemljama pa i uređenim državama članicama Evropske unije, kao što su Španija, Portugal, Velika Britanija, Grčka, sezonski radnici, posebno migranti, vrlo su slabo plaćeni, a njihov je rad nekada i ilegalan. 

Po korpici jagoda zarade 21 cent, ni 8 posto od maloprodajne cijene

Radna se snaga pokušava zamijeniti tehnološkim inovacijama, pametnom poljoprivredom, proizvodnjom, skladištenjem, preradom. No, sve to zahtijeva velika finansijska ulaganja. 

"Hrana je opće dobro i stoga financijski teret uvođenja inovacija ne bi trebali nositi sami mali poljoprivrednici. Treba ga podijeliti između ostalih učesnika u prehrambenom sistemu i putem odgovarajućih politika i programa. To može poboljšati njihove prihode i dobrobit te pomoći u oživljavanju ruralnih područja", tvrdi Philip Thornton, autor knjige Nauke i inovacije za transformaciju prehrambenih sistema.

Klimatske promjene opasne po zdravlje

Kada je riječ o klimatskim promjenama, u najnovijem izvjšetaju Međunardne organizacije rada (ILO) , stoji da će više od 70 posto radne snage biti izloženo uvjetima opasnim po zdravlje, a koji su povezani s klimatskim promjenama. 

ILO procjenjuje da će više od 2,4 milijarde radnika (globalno ih je 3,4 mlrd.), vjerovatno u nekom trenutku biti izloženi pretjeranoj toplini. 

U izvještaju se navodi da su njihova brojna zdravstvena stanja povezana s klimatskim promjenama, uključujući rak, kardiovaskularne i respiratorne bolesti, disfunkciju bubrega i stanja mentalnog zdravlja. 

Čak je 1,6 milijardi radnika na svom poslu izloženo UV zračenju, s više od 18.960 smrtnih slučajeva godišnje zbog nemelanomskog raka. 

Više od 870 miliona radnika u poljoprivredi vjerovatno će biti izloženo pesticidima, s više od 300.000 smrtnih slučajeva godišnje, a koji se pripisuju trovanju ovim hemijskim sredstvima. 

Pored ovoga, godišnje se bilježi 15.000 smrtnih slučajeva koji se povezuju s radom na kojem su radnici izloženi parazitskim i vektorskim bolestima.

Zbog svega ovoga bi upravo poljoprivrednik trebao biti u središtu borbe za radnička prava jer je on taj koji svaki dan, 365 dana u godini, proizvodi ono bez čega ne možemo živjeti - hranu.