Protesti poljoprivrednika u Srbiji: Ne treba nam jednokratna pomoć

U Srbiji se posljednjih sedmica održavaju protesti poljoprivrednika širom zemlje. Protestnim vožnjama i javnim negodovanjem, proizvođači su iznijeli svoje zahtjeve resornom ministarstvu. Međutim, čini se da su zalaganje državnih institucija da se uspostavi komunikacija s demonstrantima i riješi problem - slaba. O zahtjevima poljoprivrednika, ali i toku razgovora u Vladi Srbije za Agroklub je govorio prvi među jednakim paorima u Srbobranu Zoran Janković.

Prihvaćen jedan zahtjev?

Jučer ste bili u Vladi Srbije povodom teške situacije u agraru. Kako su tekli razgovori i da li je nešto odlučeno?

Od naših pet zahtjeva, Vlada je prihvatila jedan, da sve zaostale subvencije budu isplaćene do 10. marta. Međutim, ostala su još četiri. Oko reguliranja uvoza smrznutog mesa i mlijeka u prahu, i dva osnovna i prva zahtjeva, akcize za gorivo koje su nenormalno visoke i subvencije od 200 eura po hektaru.

Ministar Nedimović je ranije garantovao isplatu dela subvencija do 10. marta, međutim Dušan Tufegdžić, predstavnik delegacije poljoprivrednika na protestima u Šapcu otkrio je da će se ta isplata sprovesti tek poslije aprila.

Razumijem i njihovu poziciju da su tehnička vlada i da ne mogu da donose sistemska rješenja. Mi smo tražili bilo kakvu vrstu pomoći. Tako da je ostalo na tome da se danas (25. februara) sastanemo s njima da iznesu ponudu koliko bi mogli za ovu godinu, ali je to jednokratna pomoć. To nije sistemsko rješenje koje mi tražimo. Dakle, da važi i za ubuduće.

Socijalni mir se kupuje na račun poljoprivrednika

Kako vi poljoprivrednici tumačite da ima novca za neke druge vidove pomoći, a da nema za poljoprivredu?

To nas i boli, ali znamo da se socijalni mir kupuje na račun poljoprivrednika. Vlade se bave cijenom zejtina koje se u domaćinstvu troši dvije litre mjesečno, ili cijenom šećera i kažu to ulazi u potrošačku korpu. Ali ljudi, cijena dizela je na historijskoj visini. Ako nam sada ne pomognete, sutra nas neće biti. Nestat ćemo. Razumijem ja da je svaka pomoć stanovništvu dobrodošla.

Ali jednom sloju stanovništva se pomaže, a za osnovnu privrednu granu - poljoprivredu nema pomoći. To je za nas neshvatljivo.

I sami ste poljoprivrednik, ratar, kako ćete se pripremiti za proljetnu sjetvu koja je, evo, na pragu?

Ja bih, lično, volio da me neko poduči. Prošle godine sam po katastarskom jutru imao prinos soje oko 1.070 kilograma, što je u novcu iznosilo 87.600 dinara (1.424 KM). Po ovim cijenama đubriva i dizela, i mizernim subvencijama od 4.000 dinara (65 KM) po hektaru, meni treba oko 700 eura ili 84.000 dinara da uložim po katastarskom jutru. Znači, za 3.600 dinara (58,56 KM) bi trebalo da radim cijelu sezonu i čekam rod, što je stvarno neshvatljivo. Ja sam uvijek za to da onaj koji radi treba i da zaradi.

Protesti dok se ne ispune zahtjevi

Kakav ishod očekujete od ovih protesta?

Ako nam se ne ispune zahtjevi, mi ćemo nastaviti sa svojom borbom. Kad-tad mi ćemo do svoga doći.

Podsjetimo, do sada su protestovali poljoprivrednici iz Mačve, Šumadije i Pomoravlja, Sandžaka, Juga Srbije, Bačke i Banata, a za danas (25.2.) protest su najavili proizvođači iz Srema. Tokom ranijih protesta, ratari Braničevskog okruga su prihvatili ponudu Ministarstva da u nabavci mineralnog đubriva pored ukidanja carina i mogućnosti kupovine uzimanjem kredita po povoljnijim uslovima, isto bude subvencionirano od strane grada Požarevca. Slično je ponudio svojim farmerima i Kragujevac.