Jović: Nama je interes revitalizacija proizvodnje i u tome vidimo primarni razvoj poljoprivrede, pored sadnje smilja, povrća i voća.
U Hercegovini se duhan uzgaja više od dva stoljeća i tisućama obitelji donosio je kruh i život. Prava "škija" je nekad bilo "žuto zlato", a danas proizvođači duhana moraju strahovati od zatvora i uništavanja nasada.
Zakonska regulativa o uzgoju ne postoji, otkupnih stanica za duhan više nema. Ali, mnogi i dalje uzgajaju duhan makar moraju strepiti pred policijskim istražiteljima jer krše postojeće zakone o duhanu. Ali preživjeti se mora.
"U mojoj obitelji duhan se sadio od mojih pradjedova, a u grudsko područje stigao je čak 50 godina prije vinove loze. Ali, danas je stanje u ovoj poljoprivrednoj djelatnosti potpuni kaos. Nekada su otkupne stanice postojale u Trebinju, Ljubuškom, Stocu, Čapljini, Posušju, Širokom Brijegu... Danas su sve propale, zatvorene i - slučajno ili ne - gorjele su u požarima i po nekoliko puta", kaže Gojko Pezer iz mjesta Pogana Vlaka u općini Grude za dw.
Ovaj hercegovački proizvođač duhana već godinama se bori "protiv vjetrenjača". Unatoč tome i ove godine sa svojom obitelji uzgaja duhan na nekoliko njiva iako je, kako sada stvari stoje, cjelokupna proizvodnja duhana u Hercegovini nezakonita. Naime, duhanari se ne mogu registrirati u Hercegovini kao proizvođači duhana jer ne postoje otkupljivači.
"Nemamo otkupnih stanica, nemamo zakona koji bi nam omogućio da se ovdje registriramo kao proizvođači duhana. U svakom trenutku policijski istražitelji mogu nam uništiti naše rasadnike, zasađeni duhan ili naše sušare", kaže ovaj bivši inženjer.
On, kao i njegov kolega Ambrozije Leko, ne planiraju odustati od duhana. Suprotno od toga: od političara će inzistirati na donošenju zakona kojim bi se proizvodnja duhana u Hercegovini legalizirala.
"Sramota je kako se u duhanu ne vidi značaj u zapošljavanju i cjelokupnu ekonomiju u Hercegovini pa tako i državu i to u vremenu kada tehnologija omogućava lakšu proizvodnju", smatraju obojica dodavši kako će unatoč svemu, sljedeće godine posaditi - još više.
Važnost proizvodnje duhana, ali i veliki neriješen problem vide i mjerodavni u vlasti. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije konstatira:
"Mi imamo problem s proizvodnjom duhana. Ugasila se i u stečaju je i posljednja otkupna stanica duhana u Hercegovini i problem su otkupljivači. Nama je interes revitalizacija proizvodnje i u tome vidimo primarni razvoj poljoprivrede, pored sadnje smilja, povrća i voća. To će svakako biti gospodarski zamah u Hercegovini", smatra županijski ministar.
Plan za revitalizaciju proizvodnje duhana u Hercegovini postoji i među stručnjacima u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar. To je pravni nasljednik nekadašnjeg Duhanskog instituta Mostar, osnovanog daleke 1961. godine.
Prof.dr.sc. Marko Ivanković koji je na čelu tog Agromediteranskog zavoda već duže vrijeme ima ideju kako proizvodnju duhana učiniti značajnim, ekonomskim pokretačem, a hercegovačkim duhanarima vratiti dostojanstven život:
"Otvaranje tržišta i smanjenje otkupnih cijena je učinilo svoje. Projektna ideja je legalizirati i revitalizirati proizvodnju hercegovačkih sorti duhana i zainteresirati ulagače-otkupljivače koji u tome vide ekonomsku korist. Uvjeren sam da bi visokokvalitetan duhan iz Hercegovine i proizvodi od duhana imali svoje mjesto na tržištu", smatra Ivanković koji procjenjuje da su od ideje do realizacije projekta potrebne tri godine i zainteresirani ulagač.
Foto: Pixabay/webyourlife
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica