• Prognoza EU
  • 08.05.2020. 15:00

Prognoza 2020: Čeka nas duboka, neujednačena recesija i nesiguran oporavak?

I dubina recesije i snaga oporavka biti će neujednačeni, a zavisiti će od brzine kojom će se ukidati ograničavanja kretanja, važnosti usluga kao što je turizam u svakoj privredi i finansijskim resursima pojedinih država, rekao je komesar za privredu Paolo Gentiloni.

Foto: Depositphotos/yeti88
  • 139
  • 13
  • 0

Pandemija koronavirusa snažno je pogodila međunarodnu i privredu Europske unije te ostavlja vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Ozbiljno je uticala i dalje utiče na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance snabdjevanja. Uprkos brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na nivou EU-a i nacionalnom nivou, privreda ove zajednice će u 2020. doživjeti recesiju istorijskih razmjera, izvijestila je Europska komisija.

Prema najavama, u proljetnoj ekonomskoj prognozi 2020., predviđa se da će se privreda europodručja (odnosi se na države članice koje su uvele euro kao valutu, op.ur.) u 2020. smanjiti za rekordnih 7,5%, a u 2021. narasti za 6,25%. Privreda EU-a će se po predviđanjima u 2020. smanjiti za 7,5%, a u 2021. narasti za oko 6%. 

Oporavak države zavisiti će od strukture njene privrede

Udar na EU ekonomiju je, navode, simetričan jer je pandemija pogodila sve države članice, ali mogu se očekivati znatne razlike u padu outputa u 2020. (od -4,25% u Poljskoj do -9,75 % u Grčkoj) i jačini oporavka u 2021. Ekonomski oporavak pojedinih država članice neće zavisiti samo o razvoju pandemije, već i od strukture njene privrede i sposobnosti odgovora na krizu pomoću stabilizacijskih politika. Obzirom na međuzavisnost privrede, dinamike oporavka u svakoj državi članici uticati će i na jačinu oporavka drugih.

"Iako će neposredne posljedice na globalnu ekonomiju biti puno ozbiljnije od finansijske krize, dalekosežnost posljedica zavisiti će od razvoja pandemije, naše sposobnosti da na siguran način ponovno pokrenemo privrjeđivanje i da se oporavimo nakon toga. EU i države članice već su postigle dogovor o vanrednim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Preduslov za zajednički oporavak zavisiti će od kontinuiranih snažnih i koordiniranih odgovora na krizu na nivou EU-a i na nacionalnom nivou. Zajedno smo jači", rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za privredu u interesu građana.

EK objavila paket mjera za dalju podršku poljoprivredno - prehrambenom sektoru

Europski komesar za privredu Paolo Gentiloni izjavio je: "Europa se suočava s udarom na ekonomiju koji nije zabilježen od Velike depresije. I dubina recesije i snaga oporavka biti će neujednačeni, a zavisiti će od brzine kojom će se ukidati ograničavanja kretanja, važnosti usluga kao što je turizam u svakoj privredi i finansijskih resursa pojedinih država. Te su razlike prijetnja jedinstvenom tržištu i europodručju, no mogu se ublažiti odlučnim i zajedničkim djelovanjem na europskom nivou. Taj izazov moramo dočekati spremni."

Ulaganja će, pretpostavljaju, i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti, dok će ključan preduslov biti osigurati da su mjere EU i nacionalnih politika za odgovor na krizu i dalje učinkovite.

Nezaposlenost će se povećati, iako bi mjere politike to trebale ograničiti?

Kako objavljuje Europska komisija, predviđa se da će se stopa nezaposlenosti u europodručju povećati sa 7,5% u 2019. na 9,5% u 2020., prije nego što se ponovno snizi na 8,5% u 2021. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se povećanje sa 6,7% u 2019. na 9% u 2020., a zatim smanjenje na oko 8% u 2021.

Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom onih koji zavise od turizma.

Neke će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih. Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom onih koji zavise od turizma. I mladi koji u ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao.

Očekuje se znatno sniženje potrošačkih cijena

Ove se godine očekuje znatno sniženje potrošačkih cijena zbog pada potražnje i velikog pada cijena nafte, što bi zajedno trebalo više nego neutralizovati pojedina povećanja cijena uzrokovana poremećajima u snabdjevanju povezanim s pandemijom.

Trenutne su prognoze da će inflacija u europodručju, izmjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,2% u 2020. i 1,1% 2021, odnosno da će inflacija u EU-u biti 0,6% u 2020. i 1,3% u 2021.

No, države članice odlučno su reagovale fiskalnim mjerama za ograničavanje privrednih posljedica pandemije, a "automatskim stabilizatorima" trebali bi dovesti do povećanja potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6% BDP-a u 2019. na približno 8% u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3% u 2021.

EK takođe procjenjuje da bi se udio javnog duga u BDP-u u europodručju mogao povećati s 86% u 2019. na 102,75% u 2020. te u 2021. smanjiti na 98,75%. Za EU se predviđa da će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 79,4% u 2019. na oko 95% ove godine te sljedeće godine smanjiti na 92%.

Veoma velika nesigurnost i pretežno negativni rizici

"Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutno predviđeno, mogla bi prouzrokovati puno veći pad BDP-a nego što je pretpostavljeno u osnovnom scenariju prognoze. Ako ne bude čvrste i pravovremene zajedničke strategije oporavka na nivou EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih ekonomskih, finansijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja. Postoji i rizik da bi pandemija mogla prouzrokovati drastičnije i trajnije promjene u pogledu globalnih lanaca vrijednosti i međunarodne saradnje, što bi uticalo na vrlo otvorenu i međusobno povezanu europsku privredu. Posljedice pandemije mogle bi biti trajne i zbog stečajeva i dugotrajne štete za tržište rada", naglašavaju u priopćenju.

Osim toga, i uvođenje carina nakon završetka prijelaznog razdoblja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine moglo bi oslabiti rast, iako u EU-u u manjoj mjeri nego u potonjoj (EK napominje kako su podaci za UK isključivo tehnička pretpostavka jer budući odnosi između njih još nisu jasni).


Tagovi

EU Koronavirus Posljedice pandemije Duboka recesija Kriza Nezaposlenost Turizam Javni dug


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!