Priča o jednoj od najvećih transformacija moderne poljoprivrede, ali i o cijeni koju je takav napredak imao

Ako ste jedan od onih ljudi koji na svijet gleda s pesimizmom, što s obzirom na probleme s kojima se čovječanstvo susreće nije teško razumjeti, imam za vas idealno štivo. Ratovi, klimatske promjene, siromaštvo, glad i bolesti lako stvaraju sliku svijeta koji postaje sve gori. No naše predrasude često utječu na to kako tumačimo ono što se oko nas događa.

Hans Rosling, Ola Rosling i Anna Rosling Rönnlund u knjizi "Faktologija" pokazuju koliko se naše razumijevanje svijeta razlikuje od stvarnih podataka. Knjiga pritom ne govori samo o tome kako pogrešno čitamo statistiku, već i zašto nam je prirodno vjerovati da svijet ide prema sve gorem.

Autori kroz brojne primjere pokazuju da su negativne vijesti i ukorijenjene predrasude često jače od stvarnih podataka.

Velika utrka za više hrane

U jednom od poglavlja autori se osvrću na teoriju Thomasa Malthusa, engleskog ekonomista i demografa iz 18. stoljeća, koji je upozoravao da će stanovništvo rasti brže od proizvodnje hrane, što bi moglo dovesti do gladi.

Ali dogodilo se nešto drugo: poljoprivredna produktivnost snažno je porasla. Knjiga taj preokret povezuje s razvojem gnojiva, sjemena i mehanizacije, a jedan od ljudi koji su mu najviše pridonijeli bio je američki naučnik Norman Borlaug.

Upravo je njemu posvećen dokumentarac "Čovjek koji je pokušao prehraniti svijet" (The Man Who Tried to Feed the World) iz 2022. godine, koji je režirao Rob Rapley. Kroz njegov život i rad dokumentarac govori o jednoj od najvećih transformacija moderne poljoprivrede, ali i o cijeni koju je takav napredak imao.

Dokumentarac kreće iz njegove mladosti, siromaštva i iskustva američkog Srednjeg zapada tokom Velike depresije. Naime, Borlaug je odrastao na farmi u Iowi, u vremenu kada poljoprivreda nije samo privredna djelatnost nego pitanje preživljavanja. Suša, oluje prašine i najezde skakavaca ostavljaju dubok trag na njegovu generaciju. Kao mladić odlazi studirati u Minneapolis, a njegova se životna priča postupno pomiče od porodičnog gazdinstva prema nauci.

No priča ne ostaje samo na njegovoj biografiji. U decenijama nakon Drugog svjetskog rata svijet se suočava s velikim izazovom. Broj stanovnika brzo raste, a poljoprivreda mora pronaći način kako proizvesti dovoljno hrane za sve veći broj ljudi.

Sudar nauke i stvarnosti

U fokusu je njegov rad na pšenici. Pristup je bio radikalan za svoje vrijeme. Umjesto prilagođavanja proizvodnje postojećim uvjetima, pokušavao je stvoriti biljke koje će omogućiti znatno veće prinose. Razvija nove sorte pšenice, križa različite linije i ubrzava proces oplemenjivanja. Nije prikazan kao čovjek velikih riječi, nego kao tvrdoglavi praktičar koji želi vidjeti rezultat na njivi.

Posebno mjesto zauzima odlazak u Meksiko, gdje postavlja temelje kasnijeg uspjeha. No pravi dramatični dio priče počinje kada se fokus seli prema Indiji. Zemlja suočena s ozbiljnim problemima u proizvodnji hrane traži rješenje, a Borlaug dobiva priliku primijeniti ono na čemu je radio decenijama. Nema više oglednih parcela i naučnih rasprava. Sada su u pitanju milioni ljudi.

Njegov rad tako prestaje biti samo priča o genetici biljaka i postaje priča o tome što se događa kada jedna poljoprivredna tehnologija promijeni društvo.

Zašto plaćamo visoku cijenu sve veće proizvodnje mlijeka?

No širenje Zelene revolucije otvorilo je i druga pitanja. Visoki prinosi nisu dolazili sami od sebe. Novi usjevi tražili su gnojivo, vodu i druga ulaganja. Time se otvorilo pitanje kome takva poljoprivreda zapravo najviše koristi.

To je vjerovatno i najveća vrijednost dokumentarca. Borlaug nije prikazan ni kao nepogrešivi spasitelj čovječanstva ni kao krivac za sve probleme moderne poljoprivrede. Između ta dva ekstrema ostaje čovjek s vrlo jednostavnom idejom: ako ljudi gladuju, proizvedimo više hrane. Tek kasnije postaje jasno koliko je složena cijena takvog rješenja.

Nobelova nagrada za mir

Posebno su dojmljivi arhivski snimci iz vremena kada postaje svjetski poznat. Čovjek koji je decenijama radio relativno daleko od reflektora odjednom postaje simbol borbe protiv gladi. Prikazan je i trenutak kada 1970. godine dobiva Nobelovu nagradu za mir, ali istovremeno se podsjeća da međunarodno priznanje nije značilo kraj rasprave o njegovoj ostavštini.

Na kraju ostaje pitanje: Šta se događa kada čovjek uspije riješiti jedan veliki problem, ali rješenje istovremeno proizvede nove? Upravo zbog toga dokumentarac nije zanimljiv samo onima koje zanimaju historija poljoprivrede ili nauka. Govori o vjeri u tehnološki napredak, granicama takvog pristupa i cijeni koju društvo ponekad počinje shvaćati tek decenijama poslije.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor