Prednosti grijanja plastenika u zimskom uzgoju - ima li smisla ?

Grijanje plastenika tokom zime ključno je za uspješan uzgoj povrća i voća u hladnijim mjesecima. Pravilno održavanje temperature omogućava kontinuitet proizvodnje, sprječava oštećenja biljaka te povećava kvalitet i prinos. Ovo je posebno važno za osjetljive kulture koje zahtijevaju stabilne uvjete rasta.

Zašto grijati plastenik?

Zagrijavanje plastenika važno je za očuvanje vegetacije jer niske temperature mogu usporiti rast biljaka, dok mraz i led mogu izazvati trajna oštećenja na listovima i plodovima. Ono također produžava sezonu uzgoja jer omogućava proizvodnju i u najhladnijim mjesecima, čime se proširuje sezona svježeg povrća poput salate, špinata i rotkvice.

Utječe i na prevenciju bolesti, naime, stabilna temperatura smanjuje pojavu gljivičnih oboljenja koja su česta u hladnom i vlažnom okruženju. Također, u optimalnim uvjetima biljke rastu brže, proizvode kvalitetnije plodove i postižu veći prinos.

Postoji nekoliko načina za grijanje plastenika, a izbor ovisi o budžetu, veličini plastenika i uzgojnim ciljevima:

• Grijanje na biomasu ekološki je prihvatljivo, koristi drva, pelet ili organski otpad za stvaranje topline.
• Plinski grijači su efikasni i jednostavni za upotrebu te idealni za manje plastenike.
• Električni grijači pružaju preciznu kontrolu temperature, ali su skuplji za velike objekte.
• Solarni sistemi su isplativi na duže staze, koriste energiju sunca za zagrijavanje, uz minimalne troškove održavanja.
• Podzemno grijanje - postavljanjem cijevi u tlo osigurava se konstantna temperatura korijena biljaka.

Za većinu povrtnih kultura optimalna temperatura je 10 - 20°C, dok je za osjetljivije vrste poput paradajza i krastavca potrebno osigurati minimum od 15°C. Noćne temperature treba održavati iznad 5°C, kako bi se spriječilo oštećenje biljaka.

Savjeti za efikasno grijanje

Za efikasno grijanje potrebna je dobra izolacija plastenika, npr. upotreba dvostrukih slojeva folije ili agrila smanjuje gubitke topline.

Postavljanje termičkih zavjesa ili cijevi s toplom vodom dodatno povećava efikasnost zadržavanja toplote. Imajte na umu i da toplo tlo bolje zadržava vlagu, ali izbjegavajte prekomjerno zalijevanje kako biste spriječili razvoj gljivica.

Zagrijavanje plastenika svakako ima smisla, ali njegova opravdanost ovisi o vrsti kulture koja se uzgaja, budžetu i cilju proizvodnje. Ulaganje u grijanje donosi prednosti kao što su rani ili produženi prinosi, ali treba razmotriti troškove energije i povrat na uloženo.

Kako do uštede u grijanju plastenika i staklenika?

Ono je posebno korisno kod uzgoja kultura koje ne podnose niske temperature, poput paradajza, paprike, krastavca ili nekih voćnih vrsta, kao što su jagode. Na primjeru jagoda, možemo vidjeti konkretne rezultate grijanja plastenika tokom kasne jeseni i zime.

Primjer: Uzgoj malina tokom hladnijih mjeseci

Bez grijanja, maline u plasteniku ulaze u fazu mirovanja i odumiranja. To znači da rast biljaka stagnira, cvjetovi i plodovi se ne razvijaju, a proizvodnja se prekida do proljeća. Niske temperature uzrokuju stres biljci, a listovi mogu postati oštećeni zbog mraza.

Uz grijanje na optimalnih 15 - 20°C, osigurana je kontinuirana vegetacija, odnosno rast malina. Također, i rani prinosi jer biljke cvjetaju i donose plodove i u zimskom periodu, što omogućava proizvodnju u vrijeme kada su cijene na tržištu visoke.

Šta se u decembru sije za uzgoj u plasteniku?

Naime, maline uzgajane zimi postižu značajno višu cijenu zbog nedostatka konkurencije na tržištu.

Ekonomičnost grijanja plastenika za maline

Dakle, ulaganjem u grijanje možete dobiti rane plodove, koji na tržištu dostižu nekoliko puta veću cijenu od proljetne. Ako koristite efikasne metode grijanja, poput solarnih panela ili biomase, troškovi mogu biti prihvatljivi, posebno za manje plastenike.