Izvještaj o stanju poljoprivrede u Federaciji Bosne i Hercegovine za prošlu godinu, uvršten je na dnevni red sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zakazane za 26. oktobra.
Veća budžetska izdvajanja za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj, neophodna su kako bi zadržali korak s neposrednim okruženjem, a pogotovu zemljama EU i svijeta. Prva je to preporuka u "Zelenom izvještaju FBiH" za 2022. godinu koji će se pred parlamentarcima naći naredne sedmice.
Izvještaj o stanju poljoprivrede u Federaciji Bosne i Hercegovine za prošlu godinu, uvršten je na dnevni red sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zakazane za 26. oktobra. Bit će ovo prilika da se donosioci najviših entitetskih odluka upoznaju sa stanjem u agraru, padovima u proizvodnji, smanjenju broja mliječnih grla, ali i drugim problemima u ovoj strateškog grani.
Dokument sadrži ukupno 11 preporuka, a pored ostalog, istaknuto je kako potrebno ubrzati donošenje zakonskih i podzakonskih propisa te izmijeniti i dopuniti postojeće regulative, kako bi se stvorio povoljniji ambijent za poljoprivrednu proizvodnju.
Također, navedeno je kako Vlada FBiH treba osigurati poljoprivrednicima jednostavniji pristup kreditima, nastaviti aktivnosti koje se odnose na korištenje poljoprivrednog zemljišta kao jednog od najvećih prirodnih bogatstava i dobara.
"Staviti u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje i povećanja zaposlenosti te uspostava i vođenje informacijskog sistema o poljoprivrednom zemljištu u cilju njegove zaštite", jedna je od preporuka, a na nju se naslanja i naredna koja kaže da bi kantonalna ministarstva trebala inicirati donošenje karti upotrebne vrijednosti i programa upravljanja ovim dobrom.
Posavina dobila novi zakon o poljoprivrednom zemljištu: "Ko je jamio, jamio"
Kako bi se poboljšao ambijent agrara, preporučuje se i smanjenje doprinosa za sezonske radnike, koji čine znatan dio radne snage i u prehrambenoj industriji, kao i uvođenje prava poticaja klijentima koji imaju prebivalište u jednom entitetu, a poljoprivrednu proizvodnju u drugom.
U 2022., u odnosu na godinu ranije, došlo je do povećanja ukupnog broja gazdinstava, njihovih površina, kao i članova PG, navedeno je u Zelenom izvještaju, što je ocijenjeno pozitivnim pokazateljem. Ukupno je lani bilo registrirano 88.074 poljoprivrednih gazdinstava, od toga više od 83 hiljade PPG-ova. No, uprkos ovom rastu pad je zabilježen kod mnogih proizvodnji.
Ostvareni su manji prinosi pšenice, kukuruza u zrnu i soje. Prosječni prinos u 2022. godini je niži kod svih žita, osim ječma i zobi. Smanjeni su prinosi i kod povrtnih kultura te stočne repe. Do stagnacije je došlo u proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja, gdje su lani zasijane značajno manje površine u odnosu na 2021. U voćnoj proizvodnji, ostvareni pronosi povećani su kod svih vrsta, osim kod breskve. Također, proizvodnja jagodičastog i bobičastog voća zabilježila je lani povećanje, osim za jagodu.
Kada je riječ o animalnoj proizvodnji, odnosno govedarstvu, ono se najvećim dijelom oslanja na srednja i mala gazdinstva. Stanje još uvijek nije na potrebnom nivou, a intencija je dostići zadovoljavajuće količine mesa i mlijeka. No, kako se navodi, nekoliko je ograničavajućih faktora:
Pored navedenog, ima i drugih faktora koji bitno utiču na sadašnje stanje i trendove u govedarskoj proizvodnji, a to su stanje u prerađivačkoj industriji mlijeka, u mesoprerađivačkoj industriji i njihovoj međusobnoj povezanosti, što se ogleda kroz kvalitet proizvoda. Posebno je naglašen problem cjenovnih odnosa u otkupu sirovina.
Prema statističkim podacima u 2022. došlo je do povećanja brojnog stanja goveda u FBiH, u odnosu na godinu ranije, ali do smanjenja broja krava i steonih junica. Odnosno smanjen je broj muznih grla, junica i tovnih junadi, a samo se povećao broj grla u sistemu krava-tele. Samim tim, smanjena je i proizvodnja mlijeka, a najveće količine lani su proizvedene u Tuzlanskom, Unsko-sanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.
Tagovi
Autorica