Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rizična proizvodnja
  • 25.09.2022. 10:30

Poljoprivredni krediti (ne)moguća misija - rješenje je agrobanka?

Zašto je teško podići poljoprivredni kredit u BiH? Ima li rješenja za razvoj domaće proizvodnje ili smo osuđeni jesti uvoznu hranu?

Foto: Depositphotos/stockbusters
  • 720
  • 145
  • 0

Stotine hiljada hektara plodne zemlje u Bosni i Hercegovini se ne obrađuje, istovremeno su i stotine hiljada ljudi na evidenciji nezaposlenih. Koplja se lome između dvije teze - "neće niko da radi" i "ne isplati se". No, istina je, kao i uvijek, negdje između. Sve se, činjenica je, vrti oko novca.

Koliko je fabrika pod otvorenim nebom rizičan posao, možda najbolje oslikava podatak da poljoprivrednici čak ni kredit kod banaka ne mogu dobiti, barem ne po jednostavnoj proceduri. I ako ga dobiju, trošak zaduživanja je daleko veći nego kod njihovih evropskih konkurenata.

(Ne)sigurni klijenti

Vlasnik farme na kojoj je 40 muznih krava, Senad Ćerimić iz Tuzle, vjerujući da poslovno "dobro stoji", odlučio se kreditno zadužiti 30.000 KM, kako bi nabavio nova grla i proširio farmu. No, snovi o većoj proizvodnji mlijeka brzo su raspršeni.

"Odbili su me, rekli su mi da nisu sigurni u moju proizvodnju, u otkup mlijeka", kaže ovaj proizvođač na početku razgovora z Agroklub, pojašnjavajući kako su iz banke potom naveli da mora imati sudužnika, i da to "mora biti d.o.o". Nudio je, nastavlja, knjigovodstvenu agenciju svog poznanika za sudužnika, no, nisu prihvatili.

Investicije na čekanju zbog procedura (Foto: Maja Celing Celić)

Završni račun njegove farme pokazuje godišnju dobit od 35.000 KM, ima četiri zaposlenika i svu urednu dokumentaciju. "Svojih sredstava ne možemo toliko investirati, ali bi uz pomoć kredita mogli sve izmiriti u roku od godinu dana, međutim, jednostavno ne odobravaju", razočarano dodaje i kaže kako sada odvaja novac "sa strane" i kupuje po jednu kravu.

Najpoznatiji poljoprivredni kredit

"Ne treba uzimati kredite, radi dok može, kad ne može zatvori i gotovo", savjetuje poljoprivrednik Vladimir Usorac, o čijem su kreditnom zaduženju godinama izvještavali mediji u zemlji, ali i okruženju.

On je 2011. godine podigao kredit od 600.000 KM za izgradnju farme. U periodu zaduživanja otkupna cijena mlijeka bila je 0,80 KM/l, a poticaji 0,35 maraka. Nakon pada i cijene i poticaja, ratu više nije mogao plaćati i ostao je kako kaže "neizmiren dug od 150.000 KM", a i banka odlazi u stečaj.

"Nudili su mi reprogram, ali uz zatezne kamate, i procijenili su da im dugujem ukupno 330 hiljada maraka. Ja sam davao 150.000 KM, oni nisu htjeli. Kako da plaćam kamatu banci u stečaju, na kraju su uzeli što je bilo pod hipotekom – robote, neku opremu i zemljište", priča nam, dodavši da su se "zafrkali s robotima, jer su neupotrebljivi, zastarjela tehnologija".

Nikad više u kredit, kaže Usorac (Foto: Screenshot/TVK3)

U svakom slučaju poručuje "nikad se više ne bi zadužio kod banke".

Rješenje u agrobanci?

Proizvodnja pod vedrim nebom zavisi od vremenskih i brojnih drugih okolnosti, koje su prerizične za banke, pa iz tog razloga uglavnom odbijaju manje iznose kredita, pojašnjava ekonomski stručnjak Zoran Pavlović, navodeći da kada se jednom "uđe u mašinu kreditiranja" i savlada postupak, poslije je sve jednostavnije.

"S jedne strane imamo poljoprivrednike koji nisu dovoljno educirani, a s druge nema ko da im pomogne da bolje razumiju metodologiju kako dobiti kredit koji nije previše skup i da to nije previše rizično banci. To je razlog zašto se finansijske institucije, odnosno banke ne bave poljoprivrednicima", kaže Pavlović.

Banka traži hipoteku na svaki kredit, podsjeća da je tako definirano u odjeljenjima za rizike, te da se traži mnogo dokumentacije koja je validna po pitanju vlasništva zemljišta, a "često se desi da je ono na članovima porodice". Brojni su problemi, no glavni je, ističe, u zanemarivanju agrara i činjenici da je BiH zapustila svoju poljoprivrednu proizvodnju

"Nije lako doći poljoprivrednicima do kredita, mi bismo trebali imati neku agrobanku koja razumije probleme i filozofiju poljoprivrednika i prema njima se onda dizajniraju kreditne ponude. Paralelno s tim treba da postoji edukativni centar koji bi ljude obučavao i pripremao za uzimanje kredita", naglašava ovaj stručnjak.

Poljoprivredni krediti

Kredite kreirane isključivo za poljoprivrednike uglavnom nude mikrokreditne organizacije, no oni su uglavnom po većim kamatnim stopama u odnosu na zaduživanja kod banaka.

Iz UniCredit banke kažu da "za potrebe finansiranja poljoprivrede za pravna lica, banka pretežno odobrava zahtjeve u sklopu već postojećih proizvoda (namjenski), kao i program za poljoprivrednike i prehrambenu industriju u sklopu korištenja garancije garantnog fonda BiH."

Kako do farme - Murtić počeo s kozom, porodica Herceg s teletom

Direktor sektora za istraživanje i razvoj Razvojne banke FBiH, Borislav Trlin, ističe da u ovoj banci poljoprivrednici mogu aplicirati na dvije specijalne kreditne linije dugoročnih kredita za poljoprivrednike.  

Šta kažu u ministarstvima?

Na upit o subvencijama za poljoprivredne kredite iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, upućuju nas na odluku o podršci investicijama u sektoru poljoprivrede u saradnji sa Razvojnom bankom. Ova podrška, zasniva se na kreditnoj liniji za finansiranje do 50 posto vrijednosti investicijskih projekata, grant sredstvima ministarstva, deponovanim kod Razvojne banke u vrijednosti do 25 posto prihvatljivih troškova investicije i vlastitim sredstvima klijenta za preostali dio vrijednosti investicije i troškova PDV-a, ukoliko je klijent porezni obveznik.

Za sjetvu se zadužuju kod prodavaca, uzimaju na zajam (Foto: Željka Rački-Kristić)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ne daje nikakve subvencije na poljoprivredne kredite. Umjesto toga subvencioniraju kapitalne investicije. Prema riječima pomoćnika ministra, Zorana Maletića, glavni razlog zašto nema subvencija na poljoprivredne kredite je što banke u tom slučaju dižu kamate.

"Mi imamo 30 posto povrata na kapitalne investicije do nekog gornjeg limita koji je određen. Posljednje četiri godine niko nije odbijen, svi koji konkurišu na javni poziv dobiju sredstva. Prijava je jednostavna, predaju predračun, mi rezervišemo sredstva. Onog momenta kada dostave račune da su platili vršimo isplatu, najdalje u roku od 30 dana od dana podnošenja", kaže Maletić.

Hladna i gladna zima

U konačnici, zbog dugotrajnih procedura, škrtih informacija, čestih odbijanja i loših ponuda, poljoprivrednici kažu kako su obeshrabreni kada je riječ o kreditima kod banaka, pa se sve manje i raspituju o njima. Za sjetvu se zadužuju kod prodavaca, uzimaju na zajam i otplaćuju poticajima ili robom. Za veća ulaganja se spremaju godinama.

Ispunjenje želja o širenju proizvodnje tako ostavljaju za neki "drugi put". Za to vrijeme u BiH cvjeta uvoz, pa uvozi "ko šta hoće i koliko hoće". A, država koja sama ne proizvodi hranu, ne može biti sigurna ni u jednom momentu. Turbulentna dešavanja na tržištu posljednjih, a i ove godine, praktično su to i pokazala. Mnogi s prstom na čelu čekaju hladnu, a možda i gladnu zimu.


Tagovi

Poljoprivredni krediti Poljoprivreda Podizanje kredita Farmer Senad Ćerimić Vladimir Usorac Zoran Pavlović Borislav Trlin Zorana Maletića


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba