Povrtari nezadovoljni: nama za štetu od suše ni marke

Povrtari u Republici Srpskoj nezadovoljni su mjerama za ublažavanje posljedica suše jer, kako tvrde, od najavljenih 11 miliona KM pomoći iz budžeta za njih nije predviđena nijedna marka, pišu nezavisne.com.

Iz resornog ministarstva poručuju kako se mjere odnose na ubrzanje dinamike isplate podsticaja, te kako konkretnu pomoć zajedno sa voćarima mogu očekivati u narednom periodu.

Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao je da je šteta na povrtarskim kulturama trenutno oko 40 odsto, s naznakama daljeg rasta usljed visokih temperatura, a da su od 60 miliona godišnjeg agrarnog budžeta povrtari koristili svega 300.000 do 400.000 KM kroz podsticaje na prodate poljoprivredne proizvode.

Ministarstvo obećava pomoć i voćarima i povrtarima

"U okviru najavljenih 11 miliona pomoći Vlade RS mi uopšte nismo obuhvaćeni. Poljoprivredne kulture nisu uključene u subvencije i očekivali smo da ćemo bar sada biti obuhvaćeni, ali ni do toga nije došlo iako su usljed suše stradali lubenica, kupus i druge kulture. Ni marku nećemo dobiti ni kroz podršku za mehanizaciju, a ništa nam neće značiti ni najavljeno povećanje količine regresiranog goriva sa 80 na 100 litara", tvrdi Mastalo.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je Vlada donijela dodatne mjere kojima će se iz drugih izvora, dakle ne iz agrarnog budžeta, pomoći poljoprivrednicima, među kojima su i voćari i povrtari.

Dodatnih pet miliona za pomoć jesenjoj sjetvi

"Za kapitalna ulaganja biće obezbijeđeno pet miliona maraka, prije svega u nabavku sistema za navodnjavanje, a dodatnih pet miliona biće obezbijeđeno kroz paket mjera pomoći za podršku jesenjoj sjetvi", kazao je Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva.

S druge strane, iz Udruženja voćara RS pozdravljaju brzu reakciju i set mjera Vlade kada je riječ o pomoći agrarnom sektoru i ublažavanju posljedica elementarnih nepogoda. Iz Udruženja je saopšteno da mjere u pogledu isplate podsticaja, povećanja količine regresiranog dizel-goriva i slično pomažu samo onim proizvođačima koji su ostvarili proizvodnju, a na osnovu nje i pravo na podsticajna sredstva. Dodaje se da poljoprivredni proizvođači koji su pretrpjeli veliku štetu od kasnog proljećnog mraza i snijega, grada i suše nemaju ni proizvodnju, niti novac da ulažu u investicije, da bi na osnovu toga ostvarili podsticaj koji bi im sada bio od pomoći.

Udruženje voćara smatra da uz ove mjere hitno treba usvojiti i mjere pomoći u vidu nadoknade dijela pretrpljene štete, a u skladu sa zapisnicima opštinskih komisija, jer bi samo na taj način mogli pokušati nastaviti sa proizvodnjom.

Voćarima lani za štetu od mraza 440 KM/ha

Inače, prema dostupnim podacima, povrtrima je za prošlu godinu kroz premiju za proizvedeno i prodato povrće isplaćeno 380.187 KM podsticaja. Po osnovu sufinansiranja izgradnje plastenika isplaćeno je 101.392 KM, a koriste i podsticaje za nabavku mehanizacije, za šta je prošle godine isplaćeno 739.858 KM. Za navodnjavanje su dobili 276.059 KM, za organsku proizvodnju 49.536 KM, a korisnici su i regresiranog dizela od 100 litara po hektaru, odnosno 60 KM po hektaru zasijane površine.

Kada su u pitanju voćari, po osnovu premije za proizvedeno i prodato voće za 2016. godinu isplaćene su im 1.748.922 KM podsticaja, za sufinansiranje nabavke protivgradnih mreža 214.267 KM, za podizanje višegodišnjih zasada 178.632 KM, a podsticaji su im isplaćeni i za mehanizaciju, navodnjavanje i dizel gorivo, dok im je prošle godine na osnovu nadoknade štete od mraza isplaćeno oko 600.000 KM, odnosno 440 KM po hektaru.

Foto: vverve/bigstockphoto.com