Potreban hitan odgovor na posljedice klimatskih promjena: Koje su slabosti BiH?

U Bosni i Hercegovini u toku je projekat "Integrisanje i prilagođavanje poljoprivrednih politika klimatskim promjenama" koji je okupio najeminentnije stručnjake u BiH iz ove oblasti. Druga od ukupno četiri radionice održana je u Banjaluci, a projekat finansira nekoliko njemačkih nevladinih organizacija.

Posljednjih godina klimatske promjene sve više ugrožavaju opstanak i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Identifikovane glavne prijetnje

Zato je važno da se prilikom osmišljavanja i provođenja poljoprivrednih politika uzmu u obzir posljedice klimatskih promjena, predvide i preduzmu odgovarajući odgovori, istakao je prof.dr Željko Vaško, koordinator stručne grupe koja realizuje projekat.

"Projekat će obezbjediti set mjera koja će biti potencijalna rješenja da se uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu i njene nosioce ublaži ili otkloni i biće predstavljen nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Cilj je osigurati klimatski otporan poljoprivredni sektor i seoska područja kroz prilagođavanje klimatskim promjenama i povećati otpornost sektora", naglasio je Vaško.

U projekat su uključeni stručnjaci s poljoprivrednih fakulteta u Bosni i Hercegovini, kao i ostalih naučnih i institucija nadležnih za ovaj sektor.

Traktorista Slaven po 12 sati u John Deereu 8RX: Pilotima radimo sve, samo treba sjediti

Kao glavne prijetnje za poljoprivredni sektor u BiH, u odnosu na klimatske promjene, identifikovane su degradacija zemljišta, odliv radne snage što smanjuje kapacitete farmi, sporo prenošenje EU propisa, šumski požari i potencijalni prekogranični i ostali sukobi oko korišćenja voda.

Urađena SWOT analiza

Zbog toga, stručnjaci su uradili i SWOT analizu adaptacije poljoprivrede na klimatske promjene u BiH. Kao najveću snagu naveli su raznolikost biljaka i životinja u BiH i značajne površine pod travnjacima.

Naime 60% je pod livadama i pašnjacima. Dosta zemljišta je nezagađeno i pogodno za organsku proizvodnju, dok male i velike farme pokazuju spremnost da prihvate promjene i usvoje nove tehnologije. U BiH i dalje postoji veliki vodni potencijal koji se može iskoristiti za navodnjavanje postojećih i novih površina.

Među najvećim slabostima istaknuti su značajni nedostaci u digitalizaciji dugoročnih podataka i nedovoljna gustina meteoroloških stanica za raznolik teren u BiH, slaba evidencija o stanju zemljišta, kao i nedostatak analiza i uticaja klimatskih promjena na poljoprivredni sektor.