Posljednje bujične poplave moraju biti alarm da se nemar zaustavi

Bujične poplave su unazad nekoliko desetljeća postale veoma aktuelne. U novijoj historiji, one razorne od 2014. godine, kada je bilo pogođeno slivno područje rijeke Bosne, posebno lokaliteti Topčić Polja i Željeznog Polja, izazvale su ogromne materijalne štete, pa sve do katastrofe u Donjoj Jablanici, odnosno širem lokalitetu Konjica, Jablanice, Fojnice i Kreševa.

Podsjetio je na ovo profesor Šumarskog fakulteta Sarajevo dr. Muhamed Bajrić, tokom svog predavanja na jučer održanom skupu "Rizici od bujičnih poplava u Bosni i Hercegovini" povodom 5. decembra, Svjetskog dana tla. Skup je organizirao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Poljoprivredna proizvodnja se odvija gdje ne bi smjela

Prema riječima profesora, klimatske promjene sve češće uzrokuju ekstremne događaje koji se u ovakvim situacijama odlikuju u ekstremnim padavinama.

"Donja Jablanica je nažalost zahvaćena ciklonom gdje je na brani hidrocentrale Jablanica izmjereno 323 milimetra padavina, a na mjernoj stanici u Neretvici izmjereno čak 411 mm padavina za petnaest sati. Takve količine padavina uvijek izazivaju ekstremne događaje kao što su bujični tokovi", rekao je prof. dr Bajrić, dodavši da oni predstavljaju na neki način rezultantu pojave velike količine voda i erodiranog materijala koji se nalazi na tim brdsko-planinskim terenima.

BiH je po svojim karakteristikama dominantno brdsko-planinska zemlja gdje preko 70 posto površine ima nagib preko 12-13 stepeni, odnosno oko 25 i više. Takvi tereni su "idealni" za razvoj bujičnih poplava.

BiH posjeduje svega 14% poljoprivrednog zemljišta prve tri bonitetne kategorije

Posebno je, prema riječima profesora, u BiH izražen negativni antropogeni utjecaj. Ljudske aktivnosti su nažalost najčešće negativne, gdje lokalno stanovništvo u brdsko-planinskim predjelima krči šume, a poljoprivredna proizvodnja se odvija na nagibima na kojima ne bi smjela.

"I nažalost, ono što je karakteristično za BiH, ulaganja u ovu problematiku su skoro nikakva, skoro da ne postoji, a da bi se ona, prije svega ublažila. Mi bilo kakvim ulaganjima u ovu problematiku ne možemo riješiti problem, ali ga možemo značajno ublažiti ukoliko se provode na vrijeme", istakao je profesor, navodeći da su se preventivne mjere trebale provoditi prije 50 i više godina kako bi se njihov pravi efekat danas osjetio.

Zagađenje tla, vode...

Iz zemljišta koristimo brojne resurse za naš život i koristimo ga kao izvor hrane, materijala za proizvodnju i na mnoge druge načine, no iz njega vrebaju brojne opasnosti, zbog čega se mora voditi briga, upozori je dr Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) koji je govorio na temu "Utjecaj animalnog otpada na zemljište i okoliš".

"Svjedoci smo, posebno mi na ovim područjima, da se u zadnje vrijeme dešavaju ekstremne vremenske promjene kao rezultat klimatskih promjena. To sve ima utjecaj na zemljište, uz neodgovoran odnos ljudi prema zemljištu kroz djelatnosti industrije, poljoprivrede, čak i medicine, dovodi do zagađenja zemljišta koje onda to zemljište nama često postaje beskorisno ili izvor dodatnih problema", istakao je Durmišević.

Skup je organiziran za zdravstvene profesionalce, sanitarne, veterinarske i tržišne inspektore, ali i predstavnike udruženja zadrugara s područja ZDK. Zaključak skupa je da se ulaganje mora provoditi decenijama, kontinuirano i da je ulaganje višestruko manje od štete koju bujične poplave naprave, uz nenadoknadive gubitke u ljudskim žrtvama.

Stručnjaci na skupu su naveli primjere da su ulaganja od 50-tih godina prošlog vijeka rezultate u zaštiti terena dala tek u ovom vijeku, te da nemar kojim se decenijama unazad u BiH ne ulaže u zaštitu, iako se sredstva odvajaju (ali i nenamjenski troše) moraju biti posljednji alarm prije budućih novih i sve češćih katastrofalnih dešavanja.