Poskupljenje mlijeka i hljeba u EU odražava se i na BiH, ima posla i za tužioca?

Cijene hljeba, mlijeka i mliječnih prerađevina, žitarica, povrća i drugih proizvoda u Evropi neumoljivo rastu. Izuzetan skok zabilježile su i cijene ulja i masti. Na poskupljenje ovih proizvoda je posebno uticao rat u Ukrajini, ali i nedavna dešavanja u nizozemskom stočarstvu, koja su značajno uznemirila globalna tržišta.

Nizozemska, Rusija i Ukrajina su među najznačajnijim svjetskim izvoznicima, mlijeka i mliječnih prerađevina, mesa, žitarica, uljarica (posebno suncokreta) i vještačkih đubriva. Kao bliskom susjedu Evropske unije, i u Bosni i Hercegovini se već osjete trendovi poskupljenja, a tako će biti i ubuduće.

Poređenje cijena

Rast cijena mlijeka i mliječnih prerađevina je bio posebno oštar. One obranog, prema Opservatoriji tržišta mlijeka EU su porasle za skoro 45 posto u avgustu, u odnosu na isti mjesec prošle godine sa oko 270 €/tona na 377. Maslac je u istom periodu poskupio za 77 posto, i danas je 716 €/tonu, a lani se ta količina kupovala za oko 450 €. Značajan rast su imali sirevi u tipu gaude i edamera, i to sa ispod 350 €/tona na više od 520 €/tona. 

U osmom mjesecu 2022. cijena hljeba u Evropskoj uniji bila je u prosjeku za 18 posto viša nego u avgustu 2021. Ovo je ogroman rast posebno ako se uporedi isti mjesec lani i u 2020., kada je bila u prosjeku posto viša.

Hljeb u Hrvatskoj među najskupljim u EU - vekna skoro 4 KM

Kada je riječ o cijenama hljeba, najveća prosiječna stopa promjene zabilježena je u Mađarskoj (+66% u avgustu 2022.), zatim Litvaniji (+33%), Estoniji i Slovačkoj (obje +32%).  Sa druge strane, najniža prosječna stopa zabilježena je u Francuskoj (+8% u avgustu 2022.), Nizozemskoj i Luksemburgu (obje +10%). U susjednoj Hrvatskoj je bila veća za cca 31 posto.

Dalji rast

S obzirom na stalan pad broja proizvođača mlijeka i uopšte njegove proizvodnje u Evropskoj uniji, ali veoma lošu godinu kada govorimo o urodu pšenice, može se očekivati i dalji rast vrijednosti ovih proizvoda. 

Nedovoljno razvijena domaća proizvodnaj hrane i loše navike domaćih kupaca daju svoj danak. Također, nerad nadležnih tijela pogotovo Savjeta ministara BiH, po pitanjima uvođenja mjera zaštite domaćeg tržišta, te potpuno odsustvo Tužilaštva BiH u procesuiranju nadležnih što ne postupaju po Zakonu o spoljnotrgovinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH”,  broj 7/98 i 35/04) dodatno ograničava prehrambenu bezbjednost BiH. Sve u slavu onih nekih tamo. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor