Posavske šljive i breskve bez uroda

Proljetno zahlađenje kao i toplotni proljetni stres koji je ove godine posebice izražen, različito se odražava po zastupljenim kulturama na području Posavine.

Prehranite krumpir

Oscilirajuće vrijeme od zahlađenja do toplotnog proljetnog stresa prouzrokuje znatan pad prinosa kod krumpira koji se može djelomično smanjiti zalijevanjem tijekom ljeta. U takvim uvjetima prehrana krumpira je vrlo važna, posebno kalijem koji utječe na regulaciju vode i povećava kapacitet korijena da upije vodu. Rane proljetne kulture kao što su mladi luk, peršin i mrkva nisu osjetljivi na proljetno zahlađenje.

Stradali zasadi šljive

U voćnjacima od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova od mraza mogu stradati neotvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi. Štetnost proljetnog zahlađenja, odnosno proljetnog mraza, na pojedine voćne vrste je prije svega uvjetovana fenofazom u kojoj se ta voćna vrsta nalazi.

Kod voćaka na otpornost i na posljedice od zahlađenja mogu utjecati i način uzgoja, stanje zrelosti drveta, količina rezervnih materija u tkivu, stupanj razvijenosti pupoljaka, mjesto pupoljka na grančici, debljina grančice, starost voćke, jačina i trajanje niskih temperatura, vlažnost i suhoća biljke.

Imajući u vidu sve ove čimbenike došlo je do stradanja voćnjaka, prvenstveno do stradanja zasada šljive, koje su još u toku jake zime izgubile veliki broj rodnih grana te su vrlo slabo cvjetale, a proljetno zahlađenje je uništilo i taj mali broj zametnutih plodova, te će urod šljive biti mali ili ga neće biti. Na breskvama također neće biti uroda.

Preparati na bazi amino kiselina

Jabuke i kruške su bolje cvjetale, ali su isto stradale od zahlađenja. Na njima je došlo do prorjeđivanja zametnutih plodova, na nekim sortama više, na nekim manje u zavisnosti od vremena cvjetanja i osjetljivosti sorte na kasna zahlađenja. Nastale štete na jabukama i kruškama su znatno manje od šteta nastalih na šljivama i breskvama.

Stradale biljke potrebno je što prije tretirati preparatima na bazi amino kiselina, biostimulatorima, da bi se što prije oporavile od stresa izazvanog niskim temperaturama.

Biljke koje su potpuno odbacile plodove nije potrebno tretirati biostimulatorima.

Foto: Pixabay/Didgeman