Porazna statistika bh. mljekarstva - uvoz prednjači u cijeni

Ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u decembru 2021. u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije manja je za 3,3 posto. U poređenju s prosjekom 2020., manja je za 5,2 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Gledajući isti period, sadržaj mliječne masti manji je za 0,4 procenta, dok je u prosjeku veći za 2,6%.  Sadržaj proteina manji je za 0,6 posto, a u odnosu na prosjek veći je za 2,2. 

Više sira, manje mlijeka

Proizvodnja kravljeg sira u posljednjem mjesecu prošle godine je veća za 25,5 posto u odnosu na decembar godinu ranije, dok je proizvodnja mlijeka za piće manja za 15,4 posto, pavlake/vrhnja 1,9, kajmaka za 9,1, fermentiranih mliječnih za 1,7 i maslaca/putera za 26,6 posto. Posmatrajući prosjek 2020., proizvodnja pavlake/vrhnja je povećana za dva i po procenta, a kravljeg sira za 21,7, dok je proizvodnja mlijeka za piće manja za 13,8, kajmaka za 1,7, fermentiranih mliječnih proizvoda za 4,2 i maslaca/putera 32,5.

Podaci iz Registra poljoprivrednih gazdinstava pokazuju da proizvodnja mlijeka u Federaciji BiH u posljednje tri godine bilježi rast. Tako je u 2019. godini proizvedeno 127,9 miliona litara, 2020. godine 135,4 miliona litara, a 2021. godine 140,9 miliona litara mlijeka.

Uvoz prednjači u cijeni

Ipak, uvoz je i dalje u velikoj prednosti u odnosu na izvoz. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, na tržište BiH je u 2021. godini uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od skoro 175 miliona maraka, što je za čak 81 milion više nego što su domaći mljekari plasirali u inostranstvo.

Ukupno je na bh. tržište lani uvezeno 53,53 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 174,75 miliona maraka. U istom periodu domaći mljekari su izvezli 79,82 kilograma svojih proizvoda, a njihova vrijednost iznosila je svega 93,94 miliona maraka.