Stojan Marinković naglašava da poljoprivrednici ne traže zabranu uvoza, već mjere koje bi omogućile da domaće proizvode prodaju po tržišnim cijenama
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorio je da domaću poljoprivredu i dalje najviše ugrožavaju prekomjeran uvoz mesa i mesnih prerađevina te niske otkupne cijene, posebno pšenice, uprkos tome što je kvalitet ovogodišnje proizvodnje ocijenio veoma dobrim, prenosi Bljesak.info.
Prema njegovim riječima, ovogodišnja poljoprivredna sezona bila je neujednačena zbog visokih temperatura, neravnomjernog rasporeda padavina i lokalnih vremenskih nepogoda. Posljedice su već vidljive na pojedinim kulturama, posebno kukuruzu, dok bi dugotrajna suša mogla uticati i na suncokret.
"Ne možemo generalizovati stanje jer se razlikuje od regije do regije. U budućnosti ćemo se morati prilagoditi klimatskim promjenama kroz izmjene strukture sjetve, unapređenje obrade zemljišta i razvoj sistema za navodnjavanje", istakao je Marinković.
Dodao je da je proljeće pogodovalo voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji, pa je tržište bilo dobro snabdjeveno domaćim voćem i povrćem. Posebno je izdvojio odličan rod jagoda, borovnica, trešanja i šljiva, dok će konačni prinosi kasnijih kultura zavisiti od vremenskih prilika u nastavku sezone.
Polovina proizvedenog kravljeg mlijeka i dalje ne završava u mljekarama
Marinković smatra da domaći proizvođači mogu biti konkurentni, ali da ih prekomjeran uvoz stavlja u neravnopravan položaj. Ističe kako se, čim domaći proizvodi stignu na tržište, dozvoljava uvoz većih količina iste robe iz trećih zemalja, što dodatno obara cijene.
Naglašava da poljoprivrednici ne traže zabranu uvoza, već mjere koje bi omogućile da domaće proizvode prodaju po tržišnim cijenama. Također smatra da bi trebalo pooštriti kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda, posebno mesa i mesnih prerađevina, kako bi se zaštitili i domaći proizvođači i potrošači.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, ovog proljeća zasijano je 193.127 hektara, što je 0,8 posto manje nego prošle godine. Istovremeno, procjene pokazuju da bi ovogodišnji rod pšenice mogao biti veći za 16,6 posto, dok se očekuje i značajan rast proizvodnje ječma, tritikalea i malina. Uprkos dobrim prognozama za pojedine kulture, proizvođači upozoravaju da bez bolje zaštite domaće proizvodnje i efikasnije kontrole uvoza dugoročni opstanak poljoprivrede ostaje pod znakom pitanja.
Tagovi
Autor