Plastika za jednokratnu upotrebu postaje prošlost EU?

Evropska komisija je u utorak objavila prvu evropsku strategiju za plastiku koja je dio postupka prelaska Evropske unije na kružno gospodarstvo. Strategija ima za cilj stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike (koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari kažu da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu), kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.

Strategija za plastiku EU-a uključuje i daljnje planove za podnošenje zakonskih prijedloga do maja 2018. godine kako bi se ograničila uporaba određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu.

Davor Škrlec: Do 2030. godine sva plastika će se moći reciklirati

Zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Evropske unije nema prostora za jednokratnu plastiku.

"Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima.

U Evropi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30% prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85% otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje", rekao je Škrlec.

Treba izbaciti toksičnost iz proizvoda

U Evropi svake godine nastane 25 miliona tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30% prikuplja radi recikliranja.

Donesenom strategijom za plastiku promijenit će se način na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u.

"Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Evropska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup - izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati", poručuje Škrlec.

Porez na plastiku?

Uvođenje poreza na plastiku sve češće se spominje kao mogućnost prema riječima povjerenika Oettingera i Velle, ali još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.

"Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju", zaključuje Škrlec.

Foto: Pixabay/Hans