Petina samozaposlenih u EU radi u poljoprivredi

U strategiji Europa 2020. poduzetništvo i samozapošljavanje smatraju se presudnima za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta. Ona otvaraju nova radna mjesta, pogoduju razvoju vještina te pružaju priliku nezaposlenima i osobama u nepovoljnom položaju za potpuno učestvovanje u društvu i privredi.

Iako sam pojam podrazumijeva veću autonomiju i fleksibilnost na radnom mjestu, ponekad na takve osobe najviše mogu uticati ekonomske pojave i procesi i to najčešće na negativan način kao što je za vrijeme pandemije.

Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji se 2019. godine, 18 miliona ljudi (9% od ukupno zaposlenih) u dobi od 20 do 64 godine odlučilo na samozapošljavanje. Gotovo petina njih radi u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (19%), a slijede ih trgovci na malo i veliko zajedno s automehaničarima (14%), građevinari (11%) te doktori kao i naučni stručnjaci (7%). 

Najveću samozaposlenost bilježi Grčka

Među državama članicama Europske unije, Grčka je zabilježila najveći udio zaposlenih na vlastiti račun (21% ukupne zaposlenosti) u 2019. godini, a slijede je Italija (15%), Poljska i Rumunija (obe 14%).

Suprotno tome, najnižu zaposlenost ove vrste zabilježile su Danska i Luksemburg (obe 4%), a slijede ih Njemačka i Švedska (obe 5%).

Kada je riječ o susjednoj Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, samozaposlenih je u 2019. godini bilo 15.069, od čega je novouključenih te godine 8.723. Zemlja tako učestvuje s 0,08% u ukupnoj samozaposlenosti EU. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor