Pesticidima se svake godine otruje više od 400 miliona poljoprivrednika

Između 402 i 433 miliona slučajeva akutnog trovanja pesticidima među poljoprivrednicima i sezonskim radnicima u poljoprivredi zabilježi se širom svijeta svake godine, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health, piše Euronews.

Istraživači procjenjuju da je godišnje pogođeno oko 46 posto svjetske poljoprivredne populacije. Prema njihovim podacima, u svijetu danas živi približno 934 miliona poljoprivrednika.

Uprkos desetljećima međunarodnih nastojanja da se smanji štetan utjecaj pesticida, njihova se upotreba povećava. Globalna godišnja potrošnja od 1990. godine udvostručila se i dosegnula 3,8 miliona tona u 2023. godini.

"Ne možemo više prihvatati da su ljudi koji rade na poljima i uzgajaju našu hranu izloženi štetnim pesticidima i da zbog toga obolijevaju", izjavila je Susan Haffmans iz organizacije Pesticide Action Network (PAN) Germany, koja je naručila istraživanje.

Potrošnja pesticida smanjena jedino u Evropi

Najveće stope trovanja zabilježene su u južnoj Aziji, a slijede jugoistočna Azija i istočna Afrika. Najvišu nacionalnu stopu ima Burkina Faso, gdje je, prema procjenama, pesticidima svake godine otrovano gotovo 84 posto poljoprivrednika.

Evropa je jedina velika svjetska regija u kojoj je potrošnja pesticida od 1990. godine smanjena. Autori studije to povezuju sa strožim regulatornim mjerama.

Kako rukovati pesticidima, a šta u slučaju trovanja?

Iako su zahvaljujući tim mjerama procijenjeni godišnji smrtni slučajevi vrlo niski, od samo dva u zapadnoj Evropi do oko 60 u istočnoj Evropi, problem akutnih trovanja koja ne završavaju smrtnim ishodom i dalje je velik.

Najviše je pogođena južna Evropa, gdje se procjenjuje da oko 32 posto poljoprivrednika godišnje doživi trovanje, što predstavlja više od 1,5 miliona slučajeva. U zapadnoj i istočnoj Evropi udio je znatno manji i iznosi oko šest posto.

Nedostaje podataka o stvarnim razmjerima problema

Istraživači upozoravaju da su podaci za istočnu Evropu posebno ograničeni. U analizi je trenutno zastupljena samo Mađarska, pa bi stvarni razmjeri problema u toj regiji mogli biti veći nego što pokazuju dostupne procjene.

Autori zato pozivaju na hitno djelovanje na međunarodnoj, nacionalnoj i istraživačkoj razini. Među preporukama su bolji sistemi praćenja trovanja, kvalitetnija edukacija stručnjaka koji rade s pesticidima te provedba cilja Ujedinjenih naroda da se do 2035. godine postupno izbace iz upotrebe najopasniji pesticidi.

Problem dodatno otežava nedovoljno prijavljivanje slučajeva. Mnogi poljoprivrednici nemaju odgovarajući pristup zdravstvenoj zaštiti, dok zdravstvenim radnicima ponekad nedostaje obuka za prepoznavanje i evidentiranje trovanja pesticidima.

Sheila Willis iz britanskog ogranka PAN-a upozorava da je poljoprivrednicima potrebno omogućiti pristup sigurnijim alternativama, kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, ali i zdravlje njihovih porodica.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor